1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Ne raditi, a primati plaću?

Što biste učinili kada biste svaki mjesec dobivali plaću, a da ne morate raditi? Švicarci se izjašnjavaju o uvođenju bezuvjetnog osnovnog dohotka. Ta ideja zvuči primamljivo, no je li provediva u praksi?

Ideja bezuvjetnog osnovnog dohotka je na prvi pogled jednostavna: svaki građanin redovito dobiva određeni iznos - i ne mora raditi. Zagovarači ove ideje kažu da bi se tada ljudi više angažirali i ostvarili ono što su uvijek željeli. Tako je bilo kod Christopha koji je bio jedan od prvih sudionika njemačke inicijative "Moj osnovni dohodak" u okviru koje je godinu dana dobivao 1.000 eura mjesečno. Christoph je dao otkaz u call centru u kojem je radio i počeo obrazovanje za odgojitelja u dječjem vrtiću. Od početka tog projekta u srpnju 2014. do danas osnovni dohodak su primile 43 osobe. Međutim, na temelju tog relativno kratkog vremena i ograničenog broja sudionika nije moguće donijeti ozbiljnije zaključke.

Rješenje: bolja raspodjela sredstava

U prijedlogu za uvođenje osnovnog dohotka o kojem se ove nedjelje (5.6.) na referendumu izjašnjavaju Švicarci nije naveden konkretan iznos primanja. Jedino se navodi da osnovni dohodak "mora omogućiti cijelom stanovništvu život dostojan čovjeka". S obzirom na troškove života u Švicarskoj, trenutačno se govori o mjesečnom iznosu od 2.500 franaka, odnosno preračunato 2.250 eura. Prema ispitivanjima javnog mnijenja, tu ideju namjerava podržati svaki četvrti Švicarac.

Švicarci se na referendumu izjašnjavaju o uvođenju osnovnog dohotka

Švicarci se na referendumu izjašnjavaju o uvođenju osnovnog dohotka

I u Njemačkoj se svako malo pojavljuju zahtjevi za uvođenjem osnovnog dohotka. Član organizacije "Mreža osnovni dohodak" Ronald Blaschke ima konkretne predodžbe: "Mi se orijentiramo prema granici siromaštva, a ona se u godini 2016. nalazi na nešto više od 1.000 eura mjesečno." Zdravstvo bi za sve ljude tada bilo besplatno. Naravno, za financiranje bi država trebala mnogo novca, no Blaschke smatra da je rješenje u boljoj raspodjeli raspoloživih sredstava.

64 posto građana EU-a bilo bi "za"

No mnogi ekonomski stručnjaci ne dijele to mišljenje. Heiner Flassbeck, bivši državni tajnik u saveznom Ministarstvu financija, napisao je 2012. knjigu "Stranputica osnovni dohodak". On procjenjuje da bi za njegovo uvođenje država morala utrostručiti poreze, a kao daljnji argument protiv te ideje navodi: "Ljudima bi se formalno dala mogućnost da na poslu provode trećinu manje vremena. Kada bi ljudi stvarno radili za trećinu manje, mi ne bismo mogli održati razinu državnih prihoda koja bi bili potrebna za financiranje." Blaschke to opovrgava i tvrdi da su ispitivanja pokazala da bi ljudi i dalje radili, bez obzira na zajamčena primanja. "No ono što je istina je to da bi si s 1.000 eura mjesečno mogli priuštiti više slobodnog vremena, više vremena za obitelj i građanski angažman", smatra Blaschke.

Činjenica je da bezuvjetni osnovni dohodak još nije u dovoljnoj mjeri isproban u praksi pa se o rezultatima može samo špekulirati. U pojedinim zemljama se provode pojedinačni projekti. Tako se u Utrechu u Nizozemskoj želi testirati kakav učinak bezuvjetni osnovni dohodak ima na primatelje socijalne pomoći. Sličan projekt iduće godine želi provesti i Finska. U svakom slučaju, građani Europske unije su otvoreni za tu ideju. Ispitivanje instituta za istraživanje javnog mnijenja Dalia Research je pokazalo da bi 64 posto njih sigurno ili vjerojatno glasovalo za bezuvjetni osnovni dohodak.