1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

'Ne dirajte konje vrane...'

Prošlo je oko dvije tisuće godina od kako su posljednji divlji konji slobodno lutali Iberskim poluotokom. Sad ih se opet želi pustiti na slobodu u projektu vraćanja divljine u Europi gdje sudjeluje i Hrvatska

Konji sorte retuerte spadaju u jednu od najstarijih vrsta konja u Europi. Retuerte, nazvani po jednoj španjolskoj pokrajini, su bliski rođaci drevnih iberskih divljih konja koji su živjeli u području koje je danas granica Španjolske i Portugala.

Zapravo, i ta vrsta je gotovo izumrla. Jedva da još ima oko 150 konja sorte retuerte u čitavom svijetu i većina od njih živi u nacionalnim parkovima na jugu Španjolske. Ali stručnjaci upozoravaju da bi, obzirom na tu koncentraciju, već i neka zarazna bolest mogla uzrokovati istrebljenje čitave te populacije.

Nevladina udruga Povratak divljine u Europu je odlučila pedeset tih životinja pustiti tamo gdje i spadaju, u divljinu. "To je divlji konj, to mu je doslovce u krvi, u njegovim genima da slobodno luta po divljini", objašnjava Diego Benito koji je stručnjak za biološki rezervat Campanarios de Azaba na zapadu Španjolske. "Želimo ih pustiti da se sami snađu sa ekosistemom koji ovdje vlada", kaže Benito.

Naravno, obzirom da je riječ o ugroženoj vrsti, čuvari parka niti ove konje neće baš prepustiti posve same sebi: "Ako neki od njih oboli, naravno da ćemo dovesti veterinara. U budućnosti ćemo se prema njima odnositi kao prema divljim konjima, ali za sad će im dobro doći još malo pažnje", smatra ekološki stručnjak Diego Benito.

Divlji konji u Španjolskoj

Doduše, konjima se još malo pomaže u hrani i zdravstvenoj skrbi, ali ih se načelno želi pustiti da se opet brinu sami o sebi.

Isti projekt kao i u Paklenici

Inicijativa povratka divljine u Europu ima šest glavnih projekata od kojih se jedan odnosi i na Hrvatsku. Tamo djeluju na području Velebita i osobito u nacionalnom parku Paklenica pokušavaju vratiti životinjske vrste koje su uglavnom nestale zbog čovjeka i domaćih životinja koje su njemu korisnije. A dok u Paklenicu žele vratiti i medvjede i divokoze, projekt obuhvaća i povratak europskog bizona, dabrova, jelena, orla štekavca u njihova izvorna staništa koja se danas prostiru od Rumunjske, Slovačke, Poljske, Slovačke pa do ovog projekta sa divljim konjima u Španjolskoj.

Campanarios de Azaba

Natpis na ulaz u biološki rezervat

Britanski kolumnist u listu Guardian i aktivist za zaštitu okoliša George Monbiot je pisao kako mi u Europi "živimo tek u sjenci, mutnoj i dalekoj predodžbi onoga što je nekad tu bilo i što bi opet moglo biti". Na starom kontinentu su praktično istrijebljeni svi veliki grabežljivci, žali se Monbiot, a čak i kod biljoždera su uglavnom ostali samo oni koji koriste čovjeku. Na primjer, na istoku Europe su živjeli i golemi nosorozi od kojih već odavno nema ni traga.

Ljudi su otišli

Ovaj projekt u Španjolskoj se čini kako dolazi u idealno vrijeme i u idealnom prostoru. Naime, Španjolsku je uglavnom zaobišla industrijska revolucija prije tristotinjak godina tako da su u tim predjelima ostali živjeti siromašni poljoprivrednici, pokušavajući nešto učiniti sa tom škrtom zemljom.

Prvi veliki odlazak stanovništva u gradove se zbio u doba španjolskog građanskog rata u tridesetima prošlog stoljeća, a ova gospodarska kriza je i posljednje otjerala iz ovih, uglavnom neplodnih područja. Ovako, tamošnja priroda se vraća u stanje kakvo se nije vidjelo već tisuće godina.

Benigno Varillas

Varillas: 'Ljudi su otišli i konji se mogu vratiti'

U posljednjih četrdesetak godina se područje makije u Španjolskoj proširilo na preko 4 milijuna hektara, objašnjava nam Benigno Varillas koji je na čelu nacionalne udruge Povratak divljine u Španjolsku. "To znači da se skoro 10% površine Španjolske već pretvorio u divljinu", dodaje Varillas. Ljudi su već odavno odveli i svoje, domaće životinje sa tih područja tako da sad ima dovoljno prostora za divlje konje. Jer, posljednjeg su uhvatili i pripitomili još stari Rimljani dok su vladali Iberskim poluotokom.

Preporuka uredništva