1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Ne baš pametne "Pametne granice" Europe

Europska unija se već odavno prihvatila ambicioznog plana "pametnog" nadzora zajedničkih granica - makar Europski parlament o tome još nije odlučivao. No, sve su glasnije i kritike stručnjaka.

Europska unija zapravo želi nadzirati svoje granice na sličan način poput onoga kako je svojedobno američki predsjednik George Bush mlađi odobrio (u europskim medijima često kritiziran) nadzor granica Sjedinjenih Američkih Država nakon terorističkog napada. Koncept "Smart Borders" se zapravo svodi na tri "linije obrane" Starog kontinenta.

Sateliti, letjelice i računala

Prva bi bila, prije svega na pučini, još daleko pred granicom gdje bi se satelitima i bespilotnim letjelicama nadzirao promet i otkrivalo tko želi doći u Europu. Za ovaj sustav EUROSUR (European Border Surveillance System) europska povjerenica za unutarnju politiku Cecillia Malström čak tvrdi kako će "pomoći" ilegalnim useljenicima koji raznim olupinama pokušavaju iz Afrike doći u Europu, ali vrlo često doživljavaju brodolom i nalaze smrt negdje u Sredozemlju.

Druga linija obrane bi bila na samim graničnim prijelazima gdje bi se uveo jedinstveni sustav nadzora svih ulazaka i izlazaka putnika EES (Entry-Exit System), a putnici koji se dragovoljno uvrste u sustav RTP (Registred Traveller Programme) i unaprijed jave svoj cilj i svrhu puta bi bili nagrađeni bržim i jednostavnijim prijelazom - jer su se već našli u trećoj "liniji obrane", tj. nacionalnim bazama podataka o strancima koji se nalaze u toj zemlji.

Kolona vozila na granici prema Poljskoj

Oni koji jave sve o sebi će možda - čekati malo kraće

Europska komisija je praktički dala zeleno svjetlo za realizaciju koncepta "Pametnih granica" još 2008. makar tek ove, 2012. godine o tome treba raspravljati Europski parlament. Na zahtjev europske zastupnice stranke Zeleni Ska Keller su se ovim projektom pozabavili stručnjaci zaklade Heinrich Böll - i utvrdili kako "Pametne granice" mnogo obećavaju, ali je malo vjerojatno da obećano mogu i ispuniti.

"Koga je iz mora izvukao - satelit?"

Već i kod obećanja kako će sateliti pomoći spasiti živote ilegalnih doseljenika na moru stručnjaci podsjećaju kako još nikad neki satelit nije nekoga spasio od utapanja. Pravi cilj EUROSUR-a, procjenjuju stručnjaci, jest otkriti putove ilegalnih doseljenika kako bi se provele takozvane "push-back-operations", odnosno akcije presretanja ilegalaca još dok su u teritorijalnim vodama zemlje iz koje žele pobjeći. Tako oni uopće neće ni doći u priliku u Europi zatražiti azil, nego se čitava odgovornost prebacuje na zemlje izvan Europe.

Ben Hayes

Ben Hayes

Ben Hayes, jedan od stručnjaka koji je sudjelovao u pisanju ove studije, dodaje još jednu zamjerku: čak i uz najnovije satelite i bespilotne letjelice te je planove tehnički jedva moguće provesti. Zapravo jedini koji tvrde da se to može izvesti su sami proizvođači satelita i letjelica - koji se nadaju milijardama iz Bruxellesa.

Slično je i s obradom podataka putnika koji ulaze u i izlaze iz Europske unije. Prvotna svrha sustava bi trebala biti nadzor je li osoba kojoj je odobren boravak u EU samo nekoliko mjeseci na kraju ostala makar joj je viza davno istekla. Ali već i računalna mreža između svih nacionalnih (graničnih) policija Europe bi koštala milijarde.

Licemjerje Europe

To je tek jedan problem. Drugi je načelo za koje su mnogi Europljani tvrdili da im je važno: zaštita tajnosti osobnih podataka. Hayes podsjeća kako svake godine u Europu ulazi i izlazi oko 100 milijuna putnika iz zemalja izvan EU-a. Utoliko je i zaključak ove studije kako Europa doduše glasno zastupa ljudska prava - od prava na azil pa do prava na tajnost osobnih podataka, ali ne oklijeva planirati bazu podataka za milijune građana zemalja izvan Europske unije.

Brod sa ilegalnim useljenicima

Cilj nije spas - nego da europska javnost uopće ni ne vidi nesretnike u olupinama

Zastupnica Ska Keller priznaje kako se pribojavala ovakvog zaključka, ali kako se i boji da će Europska komisija Europski parlament jednostavno staviti pred svršen čin. Jer i bez odobrenja europskih zastupnika je Komisija još od 2007. do 2013. planirala za "Pametne granice" izdvojiti 1,82 milijardi eura - makar je vrlo vjerojatno da će, nakon odobrenja, čitav projekt koštati još mnogo više.

Ska Keller procjenjuje kako će se možda netko i pobuniti zbog takve baze podataka o strancima, ali smatra da je vjerojatnije da će mnoge zemlje i same poželjeti pristup podacima o stotinama milijuna ljudi. Zapravo, ona sumnja da čitav projekt uopće ima smisla: "Tu se nudi nekakvo rješenje vrhunske tehnologije za problem koji u tim razmjerima - uopće ne postoji."

Preporuka uredništva