1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Neželjeni lijekovi u našim vodama

Samo u Njemačkoj svakog dana u okoliš odlazi nekoliko tona raznih lijekova. To znači i da su i u rijeke i jezera dospjeli medikamenti koji mogu ozbiljno naškoditi životinjskom i biljnom svijetu.

Fotolia_1060323 Jaroslav Machacek - Fotolia 2006

Wasser Umwelt Trinkwasser Tropfen

Mnogi niti ne znaju što čine kad bace u smeće pilule kojima je, na primjer, istekao rok valjanosti. Isto tako, mnoge aktivne tvari koje se uzimaju lijekovima naše tijelo uopće ne apsorbira pa tako odlaze s našim izmetom i mokraćom u nužnik. Isto je i s lijekovima koje se (masovno) daju i domaćim životinjama - oni završavaju na poljima u gnojivu.

Već je dvadesetak godina poznato kako se u vodama Njemačke nalaze i tvari kojima tamo nipošto nije mjesto: antibiotici, sredstva protiv bolova, za spuštanje krvnog tlaka ili hormonski preparati poput pilula protiv začeća. U nekim gradovima se lijekovi mogu naći čak i u vodi iz slavine, ali na sreću je to ipak u gotovo beznačajnim dozama.

Ali otkako su u devedesetima prošlog stoljeća u vodi Berlina pronađeni ostaci lijeka Clofibrina, sredstva za spuštanje razine kolesterina u krvi, njemački Ured za zaštitu okoliša (UBA) je dao nalog detaljno pogledati, čega to ima u vodama ove zemlje. Rezultat je zastrašujući: "Od 192 aktivnih sastojaka koje smo tražili i koje se nalaze u lijekovima, našli smo ih 156", objašnjava Claudia Thierbach koja je u tom uredu zadužena za dozvolu korištenja lijekova.

Stari lijekovi

U ladicama mnogih domova se nakupe lijekovi - koje onda rješavamo 'po kratkom postupku' i opasno zagađujemo okoliš.

Od lijekova, u vodama je najlakše pronaći kontrastna sredstava koja se uzimaju prije rendgenskog snimanja i raznih sastojaka sredstava protiv bolova - njih ima oko jedan mikrogram po litri. Mjereno u količini, hormona i hormonalnih preparata ima manje, ali je problem da su oni i u tim količinama mnogo aktivniji nego analgetici.

Od riba ostaju samo ribice

I što je mnogo važnije, dokazano je kako hormonski preparati mogu imati velikog utjecaja na okoliš, prije svega na ribe. Naime, ribe nisu odmah mužjaci i ženke: tek vremenom se odredi spol životinje. Nakon prvih sumnji je izveden pokus u Kanadi koji je i potvrdio: "Kada se nalaze hormoni u vodi, mnogo više riba postaju ženke nego mužjaci", objašnjava Thierbach. U tom pokusu je biotop u tolikoj mjeri postao "ekskluzivan klub za žene" da je čitavoj populaciji riba prijetilo istrebljenje.

Kod biljnog svijeta, pogotovo tamo gdje se polja zasipaju prirodnim gnojem, mnogo je veća i koncentracija mnogih lijekova koji se daju životinjama, prije svega antibiotika. Dokazano je da oni utječu na rast i razvoj biljaka, a lako dospiju i u podzemne vode - dakle u vodu koju na koncu pijemo, upozorava Thierbach.

Pastrve

Ostaci iz ljekova mogu uzrokovati da među ribama više - ne bude mužjaka!

Aktivist za zaštitu okoliša Sebastian Schönauer kategorički traži da se konačno mora prekinuti ta praksa zagađivanja okoliša. Ne samo da proizvođače lijekova nije briga gdje će konačno završiti lijek kojeg su proizveli i prodali, nego čak i kad je poznato ljekovito sredstvo koje će se brže razgraditi i nestati iz okoliša, postavlja se samo pitanje troškova, a ne zaštite okoliša. Zato i od politike traži da uopće ne dopusti korištenje lijekova ako postoje lijekovi sličnog terapijskog svojstva ali koji manje zagađuju naše vode. "Zaštita voda mora biti najviše načelo pri dopuštanju nekog lijeka za korištenje", traži Schönauer.

"Dvije od tri pilule završe u odvodu"

Zaštitnik okoliša ne razumije niti zašto je prije nekoliko godina napuštena praksa da su pacijenti obavezni vratiti lijekove koje nisu uzeli. "Poznato je da 60 do 70% lijekova završe u odvodu ili WC-u." Kada bi bili vraćeni u apoteku, tada bi barem bili primjereno uništeni, a Schönhauer traži i granicu količine koja se uopće daje pacijentima da ih odnesu kući. On je uvjeren kako se propisuje puno previše lijekova s kojima se pacijenti  olako odnose.

U njemačkom Uredu za zaštitu okoliša pak razmišljaju, da li da gradske vodovode obvežu na postavljanje dodatnih sustava za čišćenje kako bi se spriječilo da lijekovi dospiju u pitku vodu. Jer lijekova ima sve više i pogotovo u područjima metropola bi ubrzo moglo postati nužno sustavno čistiti vodu i od medicinskih otpada.

Sustav za pročišćavanje voda

Gradski vodovodi bi se mogli prisiliti da postave nove, dodatne filtere za ostatke od lijekova. To će spriječiti da medikamenti dođu u pitku vodu - ali neće riješiti načelni problem!

Već neko vrijeme se kemijom u našim vodama bavi i Europska komisija. Već postoji popis s 33 kemijska spoja koje se širom Europske unije treba kontrolirati i nadzirati, a početkom ove godine je predloženo nadzirati još 15 sastojaka - među njima su po prvi puta i tri medicinska sredstva.

U Njemačkoj se ova inicijativa promatra s nepovjerenjem. Schönauer strahuje kako će se sve svesti na dodatne zahtjeve gradskim vodovodima, bez da se promijeni temeljni odnos prema lijekovima i njihovim aktivnim sastojcima. Claudia Thierbach se pak boji kako bi jednog dana mogli doći u dilemu: da li zabraniti neki lijek za čovjeka zato jer on previše opterećuje okoliš? Imamo li uopće pravo na to? Ipak, smatra kako je dobro da je problem uopće uočen i kako nešto moramo učiniti u vezi sa čišćenjem naših voda. A zabranama se ništa neće postići.