1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

"Neće biti nikakvih elitnih euro-obveznica"

Glasina zvuči privlačno: umjesto obveznica iza kojih bi stajale sve zemlje zone eura, svoje obveznice bi zajednički ponudile samo zemlje koje imaju najbolju ocjenu. Ali, to je tek glasina i pitanje je, kome ona koristi.

Grafika zamišljenih euro-obveznica

Nije potrajalo dugo da i mnogi svjetski mediji prenesu nagađanja njemačkog lista "Die Welt" od ovog ponedjeljka (28.11.) kako Berlin, zajedno s pet ostalih zemalja zone eura koje još uvijek imaju "trostruki A", dakle najbolju ocjenu kreditne sposobnosti, planira emisiju "elitnih euro-obveznica". Taj list se u svojim nagađanjima poziva na "diplomata Europske unije na visokom položaju", ali i na činjenicu kako se njemački ministar financija Schäuble prošlog petka sastao sa svojim kolegama iz Finske i Nizozemske i koje bi, uz Francusku, Austriju i Luksemburg činile okosnicu elitnog kluba zone eura.

Njemačka i drugi "odlikaši" u Europi

Naslovnica Die Welt

Njemački list iz izdavačke kuće Axela Springera citira 'anonimnog diplomata EU-a'

"Die Welt" doduše piše i o navodnom razmišljanju kancelarke Merkel kako bi uvođenje elitnih obveznica "došla u obzir samo ako se svih 27 zemalja članica Europske unije ne obavežu na stroga pravila u vlastitim državnim proračunima". Isti diplomat Bruxellesa tom listu otkriva kako Njemačka u emisiji obveznica uopće niti ne računa na institucije Europe, nego bi središnju ulogu trebala imati njemačka Agencija za financijsko poslovanje iz Frankfurta koja i inače upravlja emisijama domaćih, njemačkih državnih obveznica.

Boja na izdanju lista "Die Welt" se još nije sasvim niti osušila, a već su počeli pljuštati demanti iz Berlina: predstavnik njemačke vlade je novinskoj agenciji Reuters izjavio kako se o "elitnim obveznicama" nije niti razgovaralo, niti razmišljalo, a niti se planiraju čak ni u slučaju krajnje nužde. Ministarstvo financija je naravno potvrdilo kako se njemački ministar susreo sa svojim europskim kolegama, ali kako o takvim obveznicama nije bilo ni riječi.

Kome koriste takve neistine?

Brandenburška vrata u Berlinu

Već ionako nema razumjevanja za dosljedan stav Njemačke, a ovakvom glasinom se pritisak još više povećava.

Jer koliko god da takva ideja zvuči privlačnom i lako provodljivom, nije teško doći do zaključka da već i takva ideja znači "ako ne početak kraja, onda svakako kraj početka" zajedničke europske valute. Njemačka od takve glasine kako upravo Berlin, iza svoje agencije za obveznice, želi okupiti "zdravu jezgru" Europske unije i gdje bi onda Pariz i Haag, Helsinki i Beč trebali slijediti ono što se odluči u Frankfurtu - nipošto nema koristi i veliko je pitanje, koji je to motiv "visokog diplomata Europske unije" na kojeg se list poziva, uopće širiti takve vijesti.

S druge strane, u općoj nervozi koja vlada na tržištu kapitala - ali i među građanima Europe, veoma se brzo i lako šire glasine, osobito kad se među političarima jedva mogu razaznati neke konkretne i mudre smjernice koje bi jamčile smirivanje stanja. Tako se i tijekom proteklog vikenda proširila glasina kako je i Međunarodni monetarni fond (MMF) praktično izgubio nadu da će se Italija vlastitim snagama uspjeti izvući iz nevolja i kako se, kako je javila "La Stampa" (inače, u vlasništvu grupe Fiat obitelji Agnelli), već raspravlja o paketu pomoći za Italiju u iznosu od 600 milijuna eura. Jutros je pak iz sjedišta MMF-a objavljeno kako ne samo da nije istina da se priprema nekakav paket pomoći za Rim, nego kako se čak niti ne vode pregovori.

Autor: A. Šubić (rtr, afp, dpa, die welt)

Odg. ur.: Snježana Kobešćak

Preporuka uredništva