1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

NATO sam sebe hrabri

NATO ne želi samo svoje oružje postaviti na istoku, već se zapadni vojni savez želi ciljano i na jugu boriti protiv terorizma i kontrolirati migracijska kretanja. Rezime nakon dvodnevnog summita NATO-a u Varšavi.

Nakon dva dana vijećanja i mnogih bilateralnih razgovora, između ostalog s predsjednicima SAD-a i Turske, njemačka kancelarka Angela Merkel je bila zadovoljna bilancom: "Vjerujem da je ovo važan summit NATO-a zato što je puno toga konkretnog odlučeno." I doista, šefovi vlada i država su donijeli niz odluka koje su se u NATO-u već mjesecima pripremale. Stvarnih iznenađenja u Varšavi na ovom summitu nije bilo.

Konkretno su to bile prije svega najave o misiji u Afganistanu. Pomoć NATO-a pri obuci i formiranju afganistanske vojske se zbog teškog sigurnosnog stanja u zemlji produžuje do kraja 2017. godine. Unatoč prethodnim najavama, neće doći do povlačenja NATO-ovih jedinica iz Afganistana. Oko 13.000 vojnika se u okviru NATO-ove misije "Rezolutna podrška" nalazi u Afganistanu. Oko 3.000 vojnika SAD-a dodatno uz NATO-ovu misiju ostaje na Hindukušu. Prvotno je predsjednik SAD-a Barack Obama do kraja svog mandata u siječnju 2017. godine htio okončati najduži od svih američkih ratova. Prije 15 godina su, naime, američke trupe nakon napada od 11. rujna 2001. umarširale u Afganistan kako bi srušile režim talibana i terorista Al Qaide.

No, radikalno-islamistički talibani su još uvijek tamo. Prema planovima NATO-a, oni bi trebali postati dio rješenja. "Svi mi smo dali do znanja da je paralelno potreban politički proces razgovora s talibanima kako bi se pospješilo pronalaženje političkog rješenja", kazala je Angela Merkel na kraju summita u Varšavi. Dodala je kako je važno da se afganistanska vlada bori protiv korupcije i stvori bolje životne uvjete u zemlji: "Na temelju mnogih migranata koji su iz Afganistana stigli prošle godine vidjeli smo da situacija u toj zemlji nije zadovoljavajuća." NATO, osim toga, osigurava daljnje financiranje afganistanskih vojnika i policajaca. Do 2020. godine je za to potrebno 4,5 milijardi američkih dolara godišnje.

Merkel s Erdoganom u Varšavi

Merkel s Erdoganom u Varšavi

NATO posuđuje zrakoplove AWACS

Nakon što se NATO u petak, prvog dana summita, pozabavio prijetnjama iz Rusije na istoku, drugog dana summita je bio na redu jug. Tamo se NATO suočava s ratom u Siriji, borbama u Iraku, nesigurnom situacijom u Libiji i povećanom migracijom iz Afrike. Vojna sredstva Savez ne želi upotrijebiti, ali želi podržati pomorsku misiju Europske unije "Sofija" ispred libijskih obala koja bi trebala služiti boljem i bržem otkrivanju krijumčarskih brodova. Konkretnog zahtjeva od strane Europske unije, međutim, još nema, kako navode NATO-ovi diplomati.

Osim toga, NATO želi međunarodnoj Koaliciji za borbu protiv terorističke organizacije Islamska država na raspolaganje staviti svoje izviđačke zrakoplove tipa AWACS. Oni bi trebali letjeti iznad Turske i svojim radarima prikupljati informacije iz Sirije i Iraka. Kancelarka Merkel je od kolega iz NATO-a zatražila veći angažman u Africi. Navela je kako je oko jezera Čad aktivna islamistička teroristička organizacija Boko Haram.

Izlazak Velike Britanije iz Europske unije tijekom razgovora NATO-partnera očito nije bio velika tema. Brexit se, kako je kazao britanski premijer David Cameron, neće odraziti na odnose Velike Britanije i NATO-a. "Velika Britanija i dalje igra odlučujuću ulogu u NATO-u", kazao je Cameron.

Linus Linkevicius

Linus Linkevicius

Najvažnija odluka

Prema mišljenju poljskih domaćina, odluka NATO-a da poveća broj vojnika u baltičkim zemljama i Poljskoj bila je najvažnija na ovom summitu. Rusiji se time želi signalizirati da će NATO na svaki napad na neku od manjih članica adekvatno odgovoriti. Te istočne članice NATO-a se, naime, nakon vojnog djelovanja Rusije protiv Ukrajine (2014.) i u Gruziji (2008.) osjećaju ugroženo. Litvanski ministar vanjskih poslova Linus Linkevicius je u izjavi za Deutsche Welle kazao da je zadovoljan onim što je dogovoreno u Varšavi. Naravno da dodatnih 1.000 vojnika ne bi bilo dovoljno da zaustavi Ruse, kazao je on, "ali je nazočnost povećana i ona je multinacionalna", a to je signal koji ipak nešto znači, istaknuo je Linkevicius.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je kazao da naravno nitko ne može predvidjeti kako će se razvijati odnosi prema Rusiji nakon odluka u Varšavi. NATO, međutim, ima obvezu da se pripremi na sve moguće situacije. Njegov zaključak glasi: "Predvidjeti budućnost je vrlo teško. Ali pripremiti se za budućnost kao savez, to nije preteško."

Iduće srijede će ruski veleposlanik u Bruxellesu za vrijeme Vijeća NATO-a i Rusije biti službeno informiran o zaključcima summita u Varšavi. NATO se nada da će s Rusijom započeti nove razgovore. A idući NATO-ov sastanak na vrhu je zakazan za 2017. u Bruxellesu, kako je najavio Jens Stoltenberg.

Preporuka uredništva