1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

NATO podržava Ukrajinu, ali ...

U raspravi s Rusijom oko istočne Ukrajine Kijev je dobio podršku na summitu NATO-a u Walesu. Barem moralnu. Vojna intervencija ne dolazi u obzir.

S tračkom nade da će dogovor s Rusijom ipak biti postignut gleda ukrajinski predsjednik Petro Porošenko na pregovore o primirju u istočnoj Ukraniji koji se nastavljaju ovoga petka (5.9.) u Minsku. Porošenko je obećao primirje, ako Rusija pristane na mirovni proces. A može li uopće doći do dogovora ostaje otvoreno i nakon prvog dana NATO-vog sastanka na vrhu u britanskom Newportu. Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen smatra kako su se najave Moskve čule već više puta. "A ono što se računa su činjenice na licu mjesta", rekao je Rasmussen aludirajući na borbe u istočnoj Ukrajini. NATO u međuvremenu predbacuje Rusiji slanje više tisuća vojnika u Ukrajinu kako bi se borili na strani proruskih separatista.

U Newportu je NATO zbog toga bio solidaran s ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom, barem na riječima. Ne može biti vojne uloge NATO-a u ovom sukobu, rekao je glavni tajnik NATO-a Rasmussen.

Ni šefica njemačke vlade Angela Merkel nije bila baš optimistična nakon susreta s Petrom Porošenkom i brojnim razgovorima na rubu sastanka na vrhu. Ipak, postoji stalni kontakt između Porošenka i ruskog predsjednika Vladimira Putina, rekla je Angela Merkel: "A hoće li riječi slijediti i djela, sutra ili u idućim danima, mora se tek vidjeti. U svakom slučaju osjetila sam želju ukrajinskog predsjednika da se nađe političko rješenje. Uvijek sam govorila da vojnog rješenja ne može i neće biti."

Merkel ustraje na diplomatskom rješenju

NATO će, tako su najavili savezna kancelarka i drugi šefovi vlada, povećati podršku Ukrajini, kako politički tako i u vojnoj suradnji i izobrazbi od strane NATO snaga. "Mi podržavamo Ukrajinu i iskazujemo solidarnost. Spremni smo i uz pomoć dodatnih sankcija vršiti pritisak kako bismo ostvarili političke zahtjeve", zajamčila je Merkel. Europska unija će ovoga petka odlučivati o novim sankcijama protiv Rusije. Francuska je nakon snažnih kritika i od strane Saveza odgodila isporuku dvaju ratnih brodova Rusiji. Ipak Angela Merkel će unatoč eskalaciji nastaviti pregovore s Rusijom. Ona je poslala i poruku: "Želimo političko rješenje i spremni smo o tome razgovarati s Rusijom, a prije svega ukrajinski predsjednik."

Srdačan susret njemačke kancelarke Merkel i ukrajinskog predsjednika Porošenka

Srdačan susret njemačke kancelarke Merkel i ukrajinskog predsjednika Porošenka

Porošenko je zahvalio NATO-u na dugogodišnjoj suradnji u izobrazbi vojske i u jednoj sporednoj rečenici najavio da pojedine zemlje članice žele dostaviti više oružja ukrajinskoj vojsci koja je pod pritiskom. Porošenko je govorio o "nesmrtonosnim" i "smrtonosnim" materijalima na koje se obično misli kada se govori o oružju. Rasmussen je samo općenito govorio o boljoj suradnji. A ranjenici iz Ukrajine trebali bi biti zbrinuti u inozemstvu u Europi.

Ukrajina će osim toga dobiti dodatna financijska sredstva od strane zemalja članica NATO-a kako bi što bolje opremila vojsku. "Podržavamo demokratske reforme u Ukrajini. Spremni smo na još tješnju suradnju kako bismo u Ukrajini stvorili snažnu i modernu vojsku", rekao je Rasmussen na zajedničkoj konferenciji za novinare s Porošenkom.

NATO će oštrije reagirati, ali ne želi otkazati sporazum s Rusijom

Ukrajinski gost iznova je najavio nove reforme ukrajinske države. Već više puta je od njega traženo da istoku Ukrajine dodijeli veću autonomiju i da ruske manjine bolje zaštiti. Sada je Porošenko spomenuo konkretni termin za predložene reforme: "Rat na istoku Ukrajine nije opravdanje za izostanak reformi. Zato ćemo u idućim tjednima predstaviti naš program reformi koji je razvijen u bliskoj suradnji s Europskom unijom i NATO-om."

Danas (5.9.) će NATO vijećati o tome kako se istočne zemlje članice mogu bolje zaštiti od moguće prijetnje od strane Rusije. Trebalo bi donijeti odluku o jačanju NATO-ove skupine za reakcije i većoj prisutnosti na Baltiku, u Poljskoj i Rumunjskoj. Litvanska predsjednica Dalia Grybauskaite, poznata po jasnim riječima, rekla je za DW: "Rusija je prijetnja miru." S tom prijetnjom se NATO sada namjerava suočiti ispunjavajući svoje obveze pružanja potpore. Neće biti drugorazrednih članica NATO-a, zajamčio je Rasmussen. Ali kako Rusiju i njezinog predsjednika Vladimira Putina navesti na povlačenje iz istočne Ukrajine i u konačnici s pripojenog Krima još se ne zna, priznaju NATO dužnosnici u neslužbenim razgovorima. Glavni tajnik NATO-a Rasmussen pokušava iznova s apelom: "Pozivamo Rusiju da odustane od sukoba i da zakorači putevima mira."

Izložba oružja ispred hotela u kojemu se održava summit

Izložba oružja ispred hotela u kojemu se održava summit

Temeljni sporazum između NATO-a i Rusije iz 1997. godine ne bi trebao biti raskinut, rekla je savezna kancelarka Merkel pred novinarima. Neke istočne članice NATO-a tu spomenule su i tu mogućnost, budući da je Rusija prekršila većinu temeljnih odrednica ugovora. Sporazum iskuljučuje trajno stacioniranje većih snaga NATO-a u istočnim zemljama članicama koje su ranije pripadale Varšavskom paktu. Ni članstvo Ukrajine u NATO-u u ovom trenutku nije na dnevnom redu, jasno je još jednom ponovila Angela Merkel. O tom bi pitanju jednoga dana trebao odlučivati ukrajinski narod, rekao je ukrajinski predsjednik Porošenko.

Preporuka uredništva