1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

NATO želi zadržati dijalog s Rusijom

Ministri obrane zemalja NATO-a u Bruxellesu su tražili odgovore na vojne vježbe i prijeteću retoriku Moskve.

Vruća tema sastanka ministara obrane članica NATO-a se u srijedu popodne riješila sama od sebe: španjolska vlada je priopćila da je ruski nosač zrakoplova Kuznjecov s pratećim brodovima povukao zahtjev da dopuni gorivo u španjolskoj eksklavi Ceuti, dijelu afričkoga kontinenta između Maroka i Gibraltara. Flota je jednostavno otplovila dalje. Dolijevanje goriva, inače rutinska stvar, postala je velika politička tema i test za jedinstvo NATO-a.

Nakon što su početkom tjedna britanski list Telegraf i šef liberala u Europskom parlamentu Guy Verhofstadt upozorili na slučaj, partneri su iza kulisa pritiskali Madrid da ne dozvoli pristup ruskim ratnim brodovima. Na kraju oni idu k istočnom Sredozemlju odakle će pojačati bombardiranje sirijskog Alepa. Španjolska je zamolila Rusija za dodatna pojašnjenja o ruti i namjerama, pa je Moskva u srijedu povukla zahtjev.

Nosač zrakoplova Kuznjecov

Kuznjecov će se za gorivo morati snaći na neki drugi način.

Novo iskušenje

NATO je od početka kritički pratio putovanje ruske flote. Ona je 21. listopada prošla kroz La Manche i krenula prema Sredozemnom moru. Britanski ministar obrane Michael Fallon je to nazvao novim iskušenjem koje je usporedio s ruskim povredama zračnog prostora iznad baltičkih država. Upravo je Fallon na početku sastanka u Bruxellesu oštro pozvao Španjolsku da odbije isporuku naftu ruskoj vojsci. „Bilo bi zabrinjavajuće ako bi jedna država NATO-a podržala ruske postrojbe koje namjeravaju bombardirati civile u Siriji."

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg bio je nešto taktičniji. Rekao je da svaka zemlja NATO-a sama može odlučiti kako će postupiti u takvoj situaciji, ali da slanje nosača Kuznjecov k obalama Sirije budi strah da će napadi na Alep biti pojačani. „Neselektivni napadi moraju prestati", rekao je Stoltenberg. „Svakog dana umiru muškarci, žene i djeca. Ubijeni u gnjusnim napadima na njihove stanove i bolnice."

U noći na četvrtak su iz Sirije stigle vijesti da je u bombardiranju jedne škole stotinjak kilometara južno od Alepa stradalo najmanje 35 osoba. Unicef prenosi da je među njima najmanje 22 djece. Nije jasno tko je izvršio napade. Sirijska državna televizija je izvijestila o napadima vojske na tu regiju, tvrdeći da su u njima ubijeni mnogi pobunjenici.

„Tražimo dijalog"

Sinoć u Bruxellesu te informacije još nisu imali. Dok su bili zabavljeni putovanjem Kuznjecova, u istočnom Sredozemnom moru već su se pojavila dva ruska ratna broda navodno opremljena raketama dugog dometa. „To je razlog za zabrinutost", rekao je poljski ministar obrane Antoni Macierewicz. „Takvi brodovi u tom moru mijenjaju odnos snaga."

Ruševine u Alepu

Strahuje se da bi ruski zrakoplovi s Kuznjecova mogli sudjelovati u bombardiranju civilnih ciljeva u Alepu.

Stoltenberg kaže da NATO ne reagira na svaki pojedinačni potez Moskve, ali da već duže vrijeme primjećuje vojne vježbe i prijeteću retoriku. Zato Savez, kaže, mora odgovoriti i vojnim zastrašivanjem (deterrence). „Tražimo dijalog i transparentnost", dodao je Stoltenberg i najavio skoro zasjedanje Vijeća NATO-Rusija.

Njemačka predvodi bataljun

Osim dijaloga s Rusijom NATO želi odgovoriti i vojno, kako bi bio shvaćen ozbiljno. Na summitu u Varšavi u srpnju dogovoreno je slanje četiri bataljuna u tri baltičke države i Poljsku, a sada su dogovoreni novi detalji. Trupe bi trebale biti spremne početkom veljače iduće godine. Bataljune predvode Kanada, SAD, Velika Britanija i Njemačka.

Bundeswehr će davati najveći kontingent vojnika u Litvi i zapovijedat će trupama iz Francuske, Nizozemske, Belgije, Norveške, Hrvatske i Luksemburga. Bataljun će ukupno brojati 1.000 vojnika, od toga između 450 i 600 iz Njemačke dok će ostale nacije popunjavati broj po principu rotacije. Sljedeće jeseni će na licu mjesta biti i pješaštvo mješovite njemačko-francuske brigade. Do 2018. bi vojnici NATO-a trebali biti u litvanskoj bazi Rukla. „To je jasan znak", rekla je njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen. Jer, Rukla je udaljena samo sto kilometara od ruske granice.

Preporuka uredništva