1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

NATO želi "inteligentnu" štednju

Financijska kriza predstavlja veliki izazov i za međunarodnu sigurnosnu politiku. Zato je štednja bila jedna od središnjih tema i na Minhenskoj konferenciji o sigurnosti (3. do 5.2.).

Njemački ministar obrane Thomas de Maizière je u svom govoru na konferenciji istaknuo: "Financijska i dužnička kriza opterećuju državne proračune, pa time i proračun za obranu s obje strane Atlantskog oceana."

Thomas de Maiziere

De Maiziere: "Kriza opterećuje proračune"

No, europski proračuni za obranu stagnirali su i prije izbijanja krize. A nakon 10 godina pojačanog naoružavanja i Sjedinjene Američke Države moraju računati s bolnim rezanjima budžeta. Američki vojni izdaci trenutačno godišnje iznose 660 milijardi dolara, ali zbog sve većeg državnog deficita i Washington će morati štedjeti na sve strane. Izdaci za obranu bit će tijekom idućih deset godina smanjeni ukupno za oko osam posto.

Svi moraju štedjeti

SAD će ubuduće pojačano koristiti umrežene inteligentne sustave i poticati proširenje globalnog sigurnosnog partnerstva. U skladu s tom politikom, američka ministrica vanjskih poslova Hillary Clinton je na konferenciji u Münchenu istaknula: "Europa je i ostaje prvi i najvažniji partner SAD-a." Dio te nove orijentacije je i najavljeno postupno povlačenje američkih postrojba iz Europe. Zbog toga će i Europa, kako kaže njemački ministar obrane, ubuduće morati više sama brinuti o svojoj sigurnosti. On se na Konferenciji o sigurnosti založio za jačanje europskog udjela u NATO-u, umjesto osnivanja nekog europskog sigurnosnog saveza.

Hillary Clinton

Clinton: "Europa je naš najvažniji partner"

I Europljane pritišću financijski problemi, pa se zato traže inteligentna rješenja. "Naša zadaća se sastoji u pametnijoj i učinkovitijoj upotrebi naših ograničenih resursa", rekao je njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle u Münchenu. To u praksi znači zajedničku nabavu i održavanje vojnih kapaciteta te multilaterarno umrežavanje postojećih postrojba. U NATO-u već sada postoje mnoga područja na kojima se uspješno surađuje. No, broj i kvaliteta novih prijedloga za suradnju su trenutačno i više nego skromni.

Ništa nije besplatno

Njemačka je izrazila spremnost da preuzme brigu oko formiranja zrakoplovne postrojbe za nadzor nad morem. To je, primjerice, važno kod operacija protiv gusara na rogu Afrike. U tzv. inteligentna rješenja ubraja se i "Alliance Ground Surveillance" (AGS). Konkretno, 13 članica NATO-a, među kojima je i Njemačka, stavit će na raspolaganje pet izviđačkih letjelica bez posade za operacije u kriznim područjima. Također je preodviđeno i osnivanje multinacionalnog glavnog zapovjedništva za vojne operacije u okviru NATO-a i Europske unije.

Raketa

Proturaketni štit kao kamen spoticanja

No, sve to nije besplatno. Američki ministar obrane Leon Panetta je u Münchenu otvoreno podsjetio Europljane da moraju investirati u svoje oružane snage. I ministrica vanjskih poslova Clinton je dodala: "Ne smijemo se odmarati na lovorikama iz prošlosti i moramo zajednički odrediti put u sigurniju budućnost."

Ubraja li se u to i zajednički proturaketni štit s Rusijom? To bi značilo velike uštede u proračunima za obranu. O tome se raspravljalo u Münchenu. No, pregovori s Moskvom i dalje zapinju. Voditelj Konferencije Wolfgang Ischinger već odavno od proturaketnog štita želi napraviti "zajednički projekt stvaranja povjerenja između Zapada i Istoka".

Suradnja s Rusijom

Sergej Lavrov

Lavrov spreman za pregovore

U okviru Euroatlantske sigurnosne inicijative EASI međunarodna stručna komisija je razradila dva nova prijedloga za suradnju u projektu proturaketni štit. Komisija smatra da bi planirano NATO-ovo zapovjedništvo za proturaketni obrambeni centar kasnije trebalo biti povezano s ruskim vojnim zapovjedništvom. Time bi, obrazlažu stručnjaci, obje strane imale koristi od razmjene podataka.

No, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov na konferenciji u Münchenu je izričito odbio prihvatiti proturaketni sustav pod zapovjedništvom NATO-a. Ta tema je kamen spoticanja između Rusije i Zapada, istaknuo je Lavrov. Ipak, nije odbio mogućnost daljnjih pregovora o tom pitanju, mada je ocijenio kako u tim "teškim konzultacijama" još nije moguće prepoznati "svjetlo na kraju tunela".

Autori: Daniel Scheschkewitz/Andrea Jung-Grimm

Odg. ur.: Nenad Kreizer

Preporuka uredništva