1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Natjecateljski program Berlinala bez hrvatskih filmova

Za "Zlatnog medvjeda" natjecat će se 26 filmova. Od toga će ih 17 biti premijerno prikazano. Dio festivala posvećen je 20. obljetnici pada Berlinskog zida. Popratnim programima obuhvaćeni su i filmovi iz BiH i Hrvatske.

Plakati na berlinskim ulicama najavljuju skori početak međunarodnog filmskog festivala

Ususret 59. izdanju Berlinala

"The International" – američko-njemačka koprodukcija kojom će 5. veljače biti otvoren 59. Berlinale – puno govori o karakteru ovogodišnje smotre. "Taj film što ga je Tom Tykwer sa skupinom scenarista razradio na temelju novinskog članka o međunarodnim financijskim transakcijama otkriva prilike i rabote unutar banaka. Da smo ga prikazali prije samo pola godine, ljudi nam ne bi vjerovali. U međuvremenu je taj film, nakon stvarnih događaja, prerastao u dokumentarac", kaže direktor festivala Dieter Kosslick.

Dieter Kosslick, direktor filmskog festivala u Berlinu

Dieter Kosslick, direktor filmskog festivala u Berlinu

Odraz globalizacije, moralnih i materijalnih kriza te ratova našega doba na čovječanstvo jedna je od ključnih programatskih odrednica najnovijeg izdanja Berlinala. Takvih je tema bilo i prijašnjih godina. No, kako slikovito pojašnjava šef smotre, u međuvremenu je došlo do promjene paradigme: "Ne vidi se više, recimo, rat u Iraku, nego se vide dvojica pripadnika američke vojske koji idu od kuće do kuće, kucaju na vrata i kažu: 'Dobar dan, sinoć je ubijen tvoj suprug, dečko, sin, otac... Puno pozdrava od vlade i doviđenja.' Dakle, sada se na filmskom platnu vide učinci rata na domovinskoj bojišnici."

Filmski umjetnici – seizmografi povijesnih potresa

Poseban program kojim će biti obilježeni događaji od prije dva desetljeća pretežito čine filmovi iz istočne Europe. Nisu, kako bi se moglo pretpostaviti, snimljeni u godini pada Berlinskog zida već nešto ranije i dojmljivo svjedoče o raspadu političkog sustava, društvenoj pobuni i jačanju slobodarske svijesti u zemljama komunizma. Oni su, kaže Kosslick, "zanimljiv primjer sposobnosti filmskih radnika da poput seizmografa naslute povijesne potrese i pretoče ih i umjetnost". Zidu kao simbolu podjela i ograničenosti bit će posvećena i radionica za mlade filmske talente iz cijeloga svijeta.

Jasmila Žbanić je 2006. osvojila Zlatnog medvjeda

Jasmila Žbanić je 2006. osvojila "Zlatnog medvjeda"

Više filmova iz Hrvatske te pogotovo iz Bosne i Hercegovine naći će se u popratnim programima festivala, među njima i "Snijeg" u režiji Aide Begić kao jedini dugometražni. Kosslick pokušava objasniti razloge relativno skromne zastupljenosti regije na ovogodišnjem Berlinalu: "Slučajnost je da nema niti jednog filma u natjecateljskoj konkurenciji. Naše su veze odlične, njegujemo vrlo prisne i prijateljske odnose s filmskim festivalom u Sarajevu, gdje zajedno organiziramo radionicu za mlade talente. No, nikad se ne zna jesu li drugi festivali rukom već posegnuli za filmovima koje mi nismo ni vidjeli."

Od krize u međunarodnoj industriji filma – ni traga

Pa ipak, u jednom filmu posredno će se i vjerojatno nimalo laskavo prepoznati gotovo sve zemlje s prostora bivše Jugoslavije: "'Oluja' – priča o međunarodnom sudu za ratne zločine u Den Haagu redatelja Hans-Christiana Schmida. Nevjerojatno izravno ispričani triler o tribunalu, ponašanju suda i pred sudom, pravdi, politici i njihovom međusobnom ispreplitanju, vrlo dobar i uzoran politički film. Mnogi ne znaju da mandat Haškog tribunala istječe već ove godine, premda brojni slučajevi i problemi još uvijek nisu riješeni. To se vrlo dobro može vidjeti u ovom filmu."

Crveni tepih kao platforma za slanje političkih poruka

Crveni tepih kao platforma za slanje političkih poruka

Berlinale time potvrđuje svoj glas kao filmska smotra koja ne zazire od slanja političkih poruka. "S vremenom je na velikim festivalima postalo normalno da se crveni tepih koristi kao politička platforma i mjesto na kojem zvijezde iskazuju stajališta o društvenim temama. Toga prije nije bilo. Sve je počelo u Berlinu. No, naš crveni tepih odavno nije jedino mjesto na kojem se kritizira loša politika u svijetu", podsjeća Kosslick. To, međutim, nije umanjilo atraktivnost Berlinala: Organizatorima je ove godine prijavljeno rekordnih 6.100 filmova, čak tisuću više nego lani. "Ta bi količina bila dovoljna za 16-17 godina Berlinala." Od krize u svjetskoj industriji filma – ni traga!

Preporuka uredništva

WWW-linkovi