1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Natezanja oko formiranja vlade u Srbiji i Miloševicevi socijalisti - razgovor s I. Dacicem

U Srbiji još uvijek nema dogovora o formiranju vlade. Stranke iz takozvanog demokratskog bloka taoci su starog sukoba na relaciji Koštunicine Demokratske stranke Srbije i Demokratske stranke ubijenog srbijanskog premijera Ðindica. Ulje na vatru dolila je cinjenica da je DSS svoje namjere o privremenom predsjedniku parlamenta iz svojih redova proveo dobivši glasove Socijalisticke partije Srbije, ciji je nositelj liste bio - za njih tko drugi, nego još uvijek predsjednik - Slobodan Miloševic. U Demokratskoj stranci, kojoj sada mnogi predbacuju da su joj vlastiti interesi ispred interesa naroda, tvrde da je sada ocito da se SPS vraca u sustav vlasti. Kako je rekao potpredsjednik DS-a Boris Tadic, tvrdnje da SPS ne traži ništa "prica je za malu djecu." Jedan od cvrstih koalicijskih partnera u sadašnjem odnosu snaga - Srpski pokret obnove Vuka Draškovica takoder je skeptican prema Miloševicevim socijalistima. Sam Draškovic izjavljuje da nece sudjelovati u manjinskoj vladi koju bi ta stranka podržala. Miroljub Labus celnik G17 Plus, ne želi ništa odredeno reci prije stranackog kongresa koji bi se trebao održati krajem tjedna. U razgovoru za Deutsche Welle, Ivica Dacic, predsjednik Glavnog odbora SPS-a i Miloševicev zamjenik, kaže da su njihovi uvjeti za podršku manjinske Vlade ocuvanje teritorijalne cjelovitosti Srbije, održavanje sadašnje državne zajednice Srbije i Crne Gore te sprjecavanje njezine daljnje federalizacije na republike i pokrajine. Navodi kako su tu još i poštivanje UN-ove rezolucije 1244 na Kosovu i Metohiji te uclanjenje u Europsku uniju. Dacic podvlaci da njegova stranka podržava suradnju s Haaškim tribunalom, ali se protivi daljnjem izrucivanju onih koji su optuženi po zapovjednoj odgovornosti. No ipak SPS prihvaca ostati u sjeni coveka kojeg se optužuje za ratne zlocine i genocid - jer je, kao što je poznato Miloševic predvodio njihovu listu na parlamentarnim izborima. Reforma u SPS-u pocela je prije godinu dana, kada kada je održan šesti kongres stranke i kada je zbog kako se navodi sprjecenosti Slobodana Miloševica da obnaša funkciju stranackoga predsjednika, tu dužnost preuzeo predsjednik Glavnoga odbora, Dacic. "Miloševic i dalje uživa simpatije gradana koji se protive sudu u Haagu, tako da se njegov status u stranci nece mijenjati - svakako ne do sljedeceg kongresa", tvrdi Dacic, koji jedan od mogucih primjera transformacije stranke nalazi u Hrvatskoj demokratskoj zajednici: "To je kvalitativno novi trenutak nove politike u Hrvatskoj, koju podržava i srpska zajednica. Nadam se da ce rezultat toga biti vracanje veceg dijela izbjeglica i veca ljudska prava za Srbe koji su tamo ostali, a nije ih ostalo puno." SPS-ov dopredsjednik naglašava kako je HDZ zapravo još jedan primjer kako je transformacija neke stranke moguca i da nije bitno kako se ona zove ili tko je bio njen predsednik. "Važno je koji su danasnji ciljevi", kaže Dacic. Ako se za HDZ može, bar prema prvim rezultatima, reci da prezivljava stvarnu transformaciju, za neke stranke u Srbiji to nije slucaj. Na izborima za srbijanski parlament održanim krajem 2003. godine radikali ultranacionalista Vojislava Šešelja osvojili su najviše mandata, iako je njegov zamenik Tomislav Nikolic rekao da oni nisu odustali od stvaranja Velike Srbije i granice Karlovac - Karlobag - Virovitica. "Mislim da je to samo dio predizborne kampanje. Postoji jedna poslovica koja kaže da najviše treba vjerovati politicarima koji obecavaju najmanje, jer se kasnije ne možete razocarati" komentira Ivica Dacic i dodaje kako zemlje u okruženju ne bi trebale ozbiljno shvacati što tijekom predizborne kampanje govore stranke u Srbiji: "Neka se prati što ce i kako raditi kada dodu na vlast." Buduci da je u posljednje vrijeme u toj zemlji bilo nekoliko ozbiljnih incidenata protiv nacionalnih manjina - a najvise su bili na udaru Hrvati u Vojvodini zanimala nas je ocjena vodeceg covjeka Socijalisticke partije Srbije. "O tim incidentima se mnogo više govori vani nego kod nas. Ja se naravno zalažem da se sve to istraži i da se pocinitelji kazne. Ali od nekih izoliranih incidenata ne treba praviti pricu koja ce važiti ta cijelu Srbiju. Naravno, u svakoj se državi nalaze odredeni šovinisticki i nacionalisticki krugovi, ali bitno je kako se država prema njima odnosi. Ja ocekujem da ce država utvrditi istinu i kazniti pocinitelje", odgovorio je Dacic. Jedan od osnovnih preduvjeta za pocetak eventualne normalizacije medudržavnih odnosa, pa cak i pomirenja izmedju naroda sa teritorija bivse Jugoslavije isprika je za pocinjene zlocine i Dacic kaže da socijalisti podržavaju predsjednika Srbije i Crne Gore, Svetozara Marovica koji se ispricao Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Naglašava da isprika mora biti obostrana, kako bi se moglo živjeti u miru i kako bi se iznova gradili dobri medusobni odnosi.