1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Nastavlja se tužna priča oko Grčke

Još tijekom današnjeg dana očekuje se vijest o dogovoru oko reprogramiranja grčkih dugova. Novi plan štednje bit će prihvaćen. Ali, Grčka time još neće biti spašena, smatra Spiros Moskovou.

Ruke iznad tipkovnice

Nakon višetjednih pregovora grčka koalicijska vlada je, iako nevoljko, došla do rezultata. S jedne strane s privatnim vjerovnicima su dogovoreni komplicirani mehanizmi reprogramiranja grčkih dugova. S druge strane dogovoren je i najnoviji plan štednje koji je zadovoljio zahtjeve Trojke iz MMF-a, EU-a i Europske središnje banke. Reprogramiranje dugova i plan štednje uvjeti su da Grčka dobije drugi paket pomoći u iznosu od 130 milijarda eura. U protivnom bi ta zemlja sredinom ožujka bila pred bankrotom. Je li Grčka sad spašena? Ni u kojem slučaju. završen je samo najnoviji čin te drame. Čini se da Grčka već dvije godine pleše na rubu ponora i svaki put se u posljednjoj sekundi sprječava katastrofa. To je s jedne strane rezultat početne neodlučnosti EU-a da se odlučno prihvati grčkog problema. S druge strane je to rezultat besprimjerne nesposobnosti grčke politike da izradi razumna rješenja.

Grčki ministar financija Venizelos pregovore s Trojkom je slikovito nazvao borbom Herkulesa s Hidrom, mitološkom višeglavom nemani. To nije slučajno. Ta simbolika je namijenjena napaćenim grčkim biračima koji će idućih mjeseci morati na izbore. Ali, u stvarnosti ona predstavlja izokretanje stvarnosti.

U Grčkoj nije propalo samo gospodarstvo nego i čitav politički sustav. Kriza je na svjetlo dana iznijela sve njegove slabosti i nesposobnosti. Taj sustav, koji postoji već odavno i velikim dijelom živi od klijentelizma i korupcije, sad se bori za preživljavanje.

To je stvarna neman koja muči Grke, a ne europski partneri koje se u javnosti na inicijativu političara i brojnih medija omalovažavajući svodi na nepopustljive vjerovnike. Grčke stranke, prije svih socijalistički PASOK i konzervativna Nova demokracija, koje snose najveću odgovornost za sadašnje loše stanje, sad poput Poncija Pilata od svega "peru ruke" i sve neugodnosti mjera štednje pripisuju "vjerovnicima".

Izokretanje činjenica ne sluti na dobro, ni što se tiče aktualnog ni budućeg paketa mjera štednje, koji će sigurno doći. Političke stranke u Grčkoj nisu suglasne niti što se tiče uzroka niti mogućeg izlaska iz sadašnje krize. To vrijedi čak i za stranke koje sudjeluju u Papademosovoj privremenoj vladi. I zbog toga već prihvaćene mjere ne donose očekivane rezultate. Njih se osjeća kao nešto nametnuto izvana i u praksi ih se potkopava.

Spiros Moskovou

Spiros Moskovou

Jedan primjer: 31 posto zaposlenih Grka su državni službenici. Grčke vlade u posljednje dvije godine su se obvezale smanjiti broj zaposlenih u javnom sektoru za 150.000 do 2015. godine. Ali, do danas se na tom području nije puno dogodilo, samo se u novom paketu mjera štednje taj uzvišeni cilj ponovo naglašava.

Tužna igra oko Grčke će biti nastavljena i unatoč dobrim vijestima iz Atene. U posljednje dvije godine komentatori su suzdržano ponašanje Berlina kod spašavanje euro-zone povezivali s traumama Vajmarske republike, s tadašnjom inflacijom i masovnom nezaposlenošću. Ali, s tim u vezi je čudno da stari narod Grka ne izvlači pouke iz svoje povijesti. Grčka je, naime, već jednom bankrotirala, primjerice 1893. godine. Odugovlačenje i neodgovornost grčkih stranaka je dovelo 1897. do strogog nadzora grčkih financija od strane velikih sila - među njima su tada bile i Njemačka i Francuska. Njemački planovi povjerenika za štednju ili štednog računa za Grčku, koji još izgledaju neumjesni, vjerojatno će uskoro postati neizbježni.

Autor: Spiros Moskovou (Prijevod: Anto Janković)

Odg. urednik: Anđelko Šubić