1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Nasilje prema koptima ne jenjava

Od svrgavanja s vlasti Muhameda Mursija islamisti sve više vrše napade na kršćanske objekte u Egiptu. Islamisti optužuju kršćane da su suodgovorni za Mursijevo svrgavanje. Ne štite ih ni policija ni pravosuđe.

Uništena koptska crkva

Uništena koptska crkva

Koptskim kršćanima u Egiptu nikada nije bilo lako. No ono što se trenutno dešava, nakon svrgavanja s vlasti predsjednika Muhameda Mursija, i za egipatske odnose predstavlja novost. Samo je od 14. avgusta, kada je izvršen masakr nad stotinama islamista, koji su demonstrirali, izvršeno najmanje 44 napada na krćanske crkve, navodi Ishak Ibrahim iz "Egipatske inicijative za ljudska prava". Pri tome se naravno misli samo na one crkve koje su srušene u potpunosti ili velikim dijelom. Ovaj broj tako ne uključuje napade koji su protekli bez velikih šteta.

Situacija se znatno pogoršala prije svega nakon svrgavanja Mursija 3. jula. Ishak Ibrahim, naučnik koji se bavi istraživanjem religijskih sloboda, smatra da za to postoji samo jedan razlog: "Mogli smo posmatrati kako vođe Muslimanske braće huškaju protiv pripadnika koptske zajednice. Oni su kod svojh pristalica ostavljali dojam da su Kopti skupa sa vojskom svgrnuli Mursija s vlasti kako bi okončali vladavinu islamista."

Od svrgavanja Mursija izvršeno je najmanje 44 napada na crkve

Muslimanska braća huškaju protiv Kršćana

Pogreb ispred koptske katedrale u Kairu

Pogreb ispred koptske katedrale u Kairu

Visokorangirani predstavnici Muslimanske braće su neprestano tvrdili kako su koptski kršćani protiv šerijata i islama u Egiptu. Iako Muslimanska braća zvanično navode da nemaju ništa protiv Kršćana na njihovoj arapskoj internet stranici se stalno može pročitati suprotno. Na regionalnoj Facebook stranici Stranke slobode i pravde, koja pripada Muslimanskoj braći, koptskom papi se podmeće da podržava grupe koje napadaju na džamije i proizvode haos na ulicama. Osim toga navodi se kako crkva vodi rat protiv islama i muslimana.

No Muslimanska braća navode kako su takve web stranice krivotvorene kako bi se ova grupa oklevetala. Oni tvrde da se isto dešava i sa napadima na kršćanske institucije.

Ipak s obzirom na dijelom huškačku retoriku Muslimanske braće može se pretpostaviti da sadašnji napadi zaista dolaze od strane islamista. Jedan od takvih napada dogodio se početkom avgusta u selu Bani Ahmed u provinciji Šarkija. Povod je bio sukob između jednog kršćanina, koji je slavio Mursijevo svrgavanje s vlasti, i jednog muslimana koji je podržavao bivšeg predsjednika. Ishak Ibrahim opisuje šta je slijedilo nakon te svađe: "Više stotina muslimana iz obližnjih sela je nakon toga napalo kuće kršćana i crkvu. Kršćani su pokušali štititi svoje crkve. Ipak na koncu je spaljeno i opljačkano više od 43 kuće."

Policija je, kao i u većini ovakvih slučajeva, stigla tek satima kasnije. No problematični su prije svega dalji postupci nakon takvih napada. Često se naime nakon toga zakazuje sjednica pomirenja na kojoj se sastaju predstavnici kršćanskih i muslimanskih stanovnika mjesta u kojem je bio napad. Nakon tog neformalnog sastanka između dvije grupe postiže se izvansudska nagodba.

Državne vlasti se najčešće zalažu za ovakvu vrstu sporazuma. No pravni sistem biva na taj način zaobiđen. Počinitelji stoga najčešće izbjegnu krivično gonjenje.

Sjednice pomirenja

Kršćani iz mjesta Bani Ahmed su nakon napada podnijeli prijavu u prvoj policijskoj stanici. Ishak Ibrahim kaže da su predstavnici Muslimanske braće nakon toga rekli da će riješiti problem. Na koncu je donesena odluka o osnivanju sedmočlanog Komiteta sudaca. Svih sedam članova su, prema Ishakovim riječima, bili muslimani, a pet od njih članovi Muslimanske braće.

Kopti na prosvjedima protiv islamista

Kopti na prosvjedima protiv islamista

Išak Ibrahim govori o rezultatima sjednice pomirenja: "Kršćani su morali povući prijavu koju su podnijeli u policiji, a žrtve nisu dobile financijsko obeštećenje. Dogovoreno je da ukoliko ponovo dođe do sukoba, ni jedna od dvije strane neće napadati vjerske objekte druge strane. Osim toga ukoliko ponovo dođe do sukoba Komitet bi trebao ponovo donijeti presudu."

Zakazale državne institucije

Rezultat sjednice pomirenja u Bani Ahmedu pokazuje da problem nije samo u napadima islamističkih ekstremista. Prije svega su u svim aspektima zakazali sigurnosni i pravosudni sistem države, kao što to stalno naglašavaju brojne organizacije koje se bore za ljudska prava. Koptski kršćani stoga ne mogu ostvariti svoja prava i često su prepušteni samovolji islamista.

Ovo zakazivanje državnih institucija prisutno je još od vremena Hosnija Mubaraka, a kasnije i Muhameda Mursija. Ipak povećanje broja napada nakon svrgavanja Mursija daje čitavom problemu sasvim novu dimenziju. Smanjenje broja napada u ovom trenutku nije na vidiku. Naime skoro svakodnevno dolazi do novih napada na crkve i druge kršćanske institucije.