1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Nasilje nad ženama, privatna stvar?

Usprkos zakonima koji predviđaju stroge kazne zbog nasilja nad ženama, situacija u Srbiji po ovom je pitanju i dalje zabrinjavajuća. Razlozi prvenstveno leže u patrijahalnom modelu obitelji koji još uvijek prevladava.

Pretučena žena

Iz spirale svakodnevnog, obiteljskog nasilja, većina žena teško izlazi

U Srbiji je i dalje dominira patrijarhalni, tradicionalni model odnosa muškaraca i žena, koji je čak doživio i svoju „renesansu”, naročito nakon ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Istraživanja jačih nevladinih organizacija i institucija koje se bave zaštitom ženskih prava pokazuju da institucije koje bi trebale reagirati u slučajevima nasilja u obiteljima; poput sudova, policije i centara za socijalnu skrb, nisu dovoljno djelotvorne. Pri tome su i kazne koje nasilnici u pravilu dobivaju - neodgovarajuće.

Simbolična slika napada na jednu ženu

I mediji snose dio odgovornosti po pitanju širenja nasilja nad ženama

Mediji ponekad promoviraju nasilje

Nasilnik uvijek ima opravdanje zašto je nasilan, a nasilje se često tolerira i opravdava i u javnosti. U tome, često doprinose i mediji svojim senzacionalističkim izvještajima o teškim kršenjima ženskih prava. Zamjenica pokrajinskog ombudsmana za ravnopravnost između spolova, Danica Todorov navodi svježi primjer jedne emisije.

„Bila sam šokirana. Prikazana je situacija kako muž kažnjava ženu, u kojoj nema slike, nego se u pozadini čuje šamaranje i njeno jaukanje. Povod je neprihvatljivo ponašanje u selu ili u sredini u kojoj se ona kreće. Muža na to upozoravaju prijatelji i rodbina iz okruženja i kažu mu da o tome povede računa i poduzeme neke mjere. Tako da on poduzima jednu mjeru kažnjavanja, a ona svojoj kćerki ne želi reći što se dogodilo, nego prihvaća tu kaznu - kao da je normalno da je muž šamara. Ja sam bila, najblaže riječeno, šokirana!”, priča Todorova.

Žena pretučena

Mnogi se ne upliću u bračne svađe i tučnjavu jer misle da je riječ o "privatnim" problemima

Djeca su sekundarne žrtve nasilja

Kako pokazuju ispitivanja, mjesto žene u društvu je i danas – kuća. Ona je ovisna o muškim članova obitelji, a naročito o bračnom ili izvanbračnom partneru. Dodatni problem je u tome što više od 90 posto žrtava ima i djecu pa su djeca sekundarne žrtve nasilja u obitelji, čak i kada ga nisu direktno pretrpjela. „Svađe, optuživanja, vrijeđanja, omalovažavanja su svakodnevna pojava u obiteljima u kojima ima nasilja i djeca to svakodnevno vide. I ako nisu žrtve fizičkog, onda su žrtve onog psihičkog”, navodi Danica Todorov.

Istraživanja takođe pokazuju da djeca, koja su bila svjedocima nasilja u obitelji, u kasnijem životu postanu ili žrtve ili nasilnici u svojim novim obiteljima. Oni, drugim riječima, preuzimaju model uz koji su odrasla. Todorov kaže da mladim naraštajima ovaj problem postaje još složeniji; između ostalog i zbog navoda kakvi se nalaze u školskim knjigama koje su prepune primjera raznih „patrijahalnih modela“. „Vidimo da se i kroz udžbenike i kroz školske programe obnavlja patrijarhalni model u kojem je uloga žene da se brine o kući, o djeci, o starima i bolesnima, dok muškarci imaju druge uloge u obitelji u društvu. Oni rade značajnije poslove, kod kuće se odmaraju, a i bave se sportom. A, ako se i bave s djecom - onda je to igra, zabava...”, objašnjava Danica Todorov.

Dijete

Svjedoci nasilja u obitelji često kasnije i sami postanu nasilnici ili pak žrtve koje misle da ga moraju trpjeti


Nasilje u obitelji nije privatna stvar

Nasilje nad ženama je i danas najrašireniji oblik kršenja ljudskih prava jer se događa iza očiju javnosti i jer se usprkos zakonima i danas uglavnom podrazumijeva da je ono „privatna stvar”. Do listopada 2010. godine u Srbiji je ubijeno 27 žena. Prošle godine je tjedno jedna žena, zbog posljedica nasilja u obitelji izgubila život.

Naravno, priča nije jednosmjerna, pa za savladavanje ovog problema svakako nije dovoljna samo kazna za nasilnike, već je potrebno i raditi na osvješćenju žrtava, koje prečesto, ne prijavljuju da su žrtve nasilja. One ne prijavljuju prije svega zbog toga što se ne osjećaju dovoljno zaštićenima od strane institucija i nadležnih organa, ali djelomično i zbog toga što su i same zarobljenice patrijarhalne svijesti.

Nevladine organizacije i državne institucije Srbije uključene su u svjetsku kampanju „Šesnaest dana borbe protiv nasilja nad ženama”, koja se ove godine odvija pod nazivom „Militarizam”.

Autor: Dinko Gruhonjić

Odg. ured: Željka Telišman

Preporuka uredništva