1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Napredak njemačko-hrvatske gospodarske suradnje

Njemačke su investicije u Hrvatskoj do sada oko dvije milijarde američkih dolara, a upravo najveći ulagači stižu iz Sjevernog Porajnja i Vestfalije – to su Deutsche Telekom, Bayer Leverkusen, Thyssen Krupp, RWE Energie.

default

Glavno sjedište RWE-a u Essenu. (AP Photo/Martin Meissner)

U Hrvatskoj je ovoga tjedna boravilo izaslanstvo Sjevernog Porajnja i Vestfalije i glavninu vremena provelo je u razgovorima o boljoj gospodarskoj suradnji. Pri tom valja istaknuti podatak da se nešto više od 16 posto svih ulaganja u Hrvatsku odnosi se na Njemačku.

Posjet hrvatskoga predsjednika Sjevernom Porajnju i Vestfaliji početkom ove godine već je naišao na odjek: predsjednica pokrajinskog parlamenta Regina van Dinther ovoga je tjedna odgovorila poziv koji je uputio Stjepan Mesić. Kako sama kaže, uz političare – što ide uz protokol posjeta neke parlamentarne delegacije – inzistirala je na tome da sretne i gospodarstvenike. A konačno u njezinom je izaslanstvu bilo i dvadesetak predstavnika renomiranih poduzeća te savezne pokrajine. Pri tom, kako zadovoljno ustvrđuje, nisu ostali samo u Zagrebu, nego su stigli i u Osijek:

„Jer mislim da se mora voditi računa i o regijama neke zemlje, a budući da sam prije dvadeset godina kao inženjerka bila angažirana ovdje, Osijek i okolica su mi ostali u dobrom sjećanju.»

Tako je Regina van Dinther otkrila kako je u osmišljavanju programa boravka u Hrvatskoj kumovala i osobno. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, vjeruje predsjednica Landtaga, uklonit će se brojne birokratske prepreke za jaču gospodarsku suradnju, ali i strah od investiranja u nove regije:

„Očekujem da one tvrtke koje su se neko vrijeme ovdje smjestile, prenesu svoja – nadam se – dobra iskustva na one koji su, vezano uz ovu regiju, znatiželjni.i koji bi u budućnosti možda htjeli nešto poduzeti. Ali,“ nastavlja van Dinther, „najbitniji je međusobni razgovor i da postoje dobri primjeri koji će se dalje prenositi.“

Dobra poslovna klima

Potrebna je prije svega dobra poslovna klima, a primjera, kako ističe predsjednik Hrvatske gospodarske komore Osječko-baranjske županije Zoran Kovačević, ima:

„Citirat ću jednog svog njemačkog kolegu Petera Pressbera, a odnosi se na anketu provedenu u Njemačkoj. On je temeljem te ankete izjavio da je dobra poslovna suradnja ono što čini osovinu suradnje između Njemačke i Hrvatske. Veliki broj članica upravo te komore u anketama potvrđuju pozitivno ozračje – gotovo 90 posto njih je ocijenilo tako.“

Osječko-baranjska županija posljednjih se godina vidno oporavlja i jedna je od rijetkih u Hrvatskoj u kojoj je – u vanjsko-trgovinskoj razmjeni, izvoz jači od uvoza.

„Po prvi puta smo u prošloj godini prešli iznos od milijardu američkih dolara vanjsko-trgovinske razmjene. U posljednje tri četiri godine poslovali smo u prosjeku s oko 100 milijuna $ suficita, a najznačajnija tržišta s kojima razmjenjujemo proizvode su – negdje oko 72% - zemlje Europske unije,“

kaže predsjednik županijske Komore u Osijeku:

„Dakle, to zaista svjedoči da ovo područje ima kvalitetnu i konkurentnu robu koja se može bez problema naći na europskom tržištu.“

Raznovrsna roba za izvoz

Kovačević pojašnjava strukturu osječko-baranjskih izvoznih proizvoda:

„Ovdje dominiraju proizvodi od metala, strojevi, cestovna vozila, prehrambeni proizvodi, proizvodi od plastike. U strukturi uvoza najznačajnije mjesto zauzimaju proizvodi visoke tehnologije vezane za metal i strojeve, kemijska industrija, prijevozna sredstva, hrana i ostalo.“

U vanjsko-trgovinskoj razmjeni s Njemačkom, koja iznosi oko 150 milijuna američkih dolara godišnje, Osječko-baranjska županija ima izraženi deficit, no Kovačević smatra da postoji mogućnost za izbalansiranu suradnju. Otvoreno priznaje da se županija ne može pohvaliti sa značajnim ulaganjima iz inozemstva. Među ulagačima tek pet posto su Nijemci. Ali, pri tom ne treba zaboraviti da je do unazad deset godina Osijek i njegova okolica – prvo zbog rata, a zatim privremene okupacije – bilo područje koje ni malo nije privlačilo ulagače.

Veliki projekt u Zagrebu

Bitno drukčije je u Zagrebu. Upravo je za posjeta izaslanstva iz Sjevernog Porajnja i Vestfalije otvoren Centralni uređaj za pročišćenje otpadnih voda Zagreba, koncesijski projekt ZOV-a (Zagrebačkih otpadnih voda d.o.o.) koji će – kako se najavljuje – rijeci Savi vratiti život i pecaroše.

„Biologija je dimenzionirana na 1,2 milijuna stanovnika, a linija mulja, zbog povećane količine mulja, izgrađena je za 1,5 milijuna ljudi. Voda je tunelom dovedena do glavnog uređaja, napravljen je most, nekoliko pumpnih stanica koje će regulirati dotok te vode, i mogu reći da ćemo mi kao konzorcij ovim uređajem upravljati do 2028. godine,“

kaže direktor koncesionara Zagrebačke otpadne vode Ante Pavić. Prva je to koncesija takve vrste u Hrvatskoj – ZOV je u vlasništvu konzorcija koji čine WTE Wassertechnik iz Essena i RWE Aqua iz Mülheima te zagrebačko gradsko poduzeće Vodoprivreda. U projekt je koncesionar, koristeći se zajmovima njemačke Kreditne banke za obnovu i Europske banke za obnovu i razvoj, uložio 240 miijuna eura, što je ujedno jedna od najvećih njemačkih investicija u Hrvatskoj.

Istodobno valja istaknuti, da je nakon Italije, Njemačka drugi vanjskotrgovinski partner Republike Hrvatske s robnom razmjenom od 3,3 milijarde eura – najviše se posluje s Bavarskom. Podaci kazuju da je prošle godine ukupna robna razmjena između Hrvatske i Sjevernog Porajnja i Vestfalije bila nešto više od 540 milijuna eura uz snažnu dominaciju njemačkih roba i usluga – uvoz je četverostruko veći od hrvatskog izvoza u tu najnapučeniju njemačku saveznu zemlju.