1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Napetosti između Japana i Kine

Kina povećava napetosti u Istočnokineskom moru. Tako u najmanju ruku glasi optužba u aktualnom godišnjaku japanskog Ministarstva obrane. Ipak japanska mogućnost reakcije je ograničena.

Već godinama Narodna republika Kina pojačava svoje gospodarske i vojne aktivnosti ispred svoje obale. Te aktivnosti u Istočnokineskom moru Japan često doživljava kao provokaciju. Kada je Kina 2013. godine proglasila "zonu protuzračne obrane" iznad otoka Senkaku/Diaoyu nad kojima kontrolu žele imati kako i Japan, i Kina, to je izazvalo žestoke prosvjede u Tokiju i Washingtonu. Uspostavljanje "zone protuzračne obrane", koja u međunarodnom pravu nema značaja, stručnjaci su ocijenili kao čistu "simboličnu politiku". Kina je naime time samo željela naglasiti svoje zahtjeve za stavljanjem pod svoju kontrolu ovih spornih otoka.

U aktualnom godišnjaku japanskog Ministarstva obrane uspostavljanje "zone protuzračne odbrane" je ponovo žestoko kritizirano. U njemu se navodi da je Kina pokušala "jednostrano promijeniti status quo", te da bi to moglo dovesti do eskalacije i nenamjernih posljedica u Istočnokineskom moru". "Japan je ozbiljno zabrinut", navodi se u izvještaju.

Postupno pogoršanje stanja

Japanski konzervativni premijer Shinzo Abe, koji je na dužnosti od prosinca 2012. godine, slijedi ofenzivnu i povremeno provokativnu politiku prema Kini. Abe je tako u prosincu 2013. godine posjetio Svetište Yasukuni.

Premijer Abe (u sredini) u posjeti kod Yasukuni-Schreina

Premijer Abe (u sredini) u posjeti kod Yasukuni-Schreina

Na ovom spomen mjestu, podignutom japanskim žrtvama u Drugom svjetskom ratu, odana je počast i osuđenim ratnim zločincima, koji su svoja djela počinili u Kini ili Koreji. Ova posjeta u Kini je naišla na oštre kritike. Bilateralni razgovori su potom otkazani. Uslijedilo je diplomatsko ledeno doba.

Abe je iskoristio različite prilike kako bi u Aziji pokazao svoju politiku usmjerenu protiv Kine", kaže Alexandra Sakaki iz Fondacije za znanost i politiku iz Berlina u razgovoru za DW. Prema Sakakijevim riječima Abe je tako tijekom Dijaloga Shangri-La 2014. godine, azijske sigurnosne konferencije, stvorio atmosferu protiv Kine, bez da je u svom govoru izravno prozvao Kinu. "Utoliko je Japan u najmanju ruku sukrivac zbog toga što su kinesko-japanski odnosi u krizi", kaže Sakaki.

Članak IX japanskog Ustava

Ni nova izmjena japanskog poslijeratnog Ustava, odnosno njegovog "Članka o miru", Članka IX, nije doprinijela popuštanju napetosti. U ovom članku Japan se odriče rata kao suverenog prava nacije. Izmjena Ustava, koju je nedavno usvojila Vlada u Tokiju, sada Japanu daje više prostora za vojno djelovanje. Do sada je upotreba sigurnosnih snaga bila organičena na obranu u slučajevima napada na Japan. Nove izmjene podrazumijevaju vojnu pomoć u slučaju napada na teritorije savezničkih nacija.

U Japanu prosvjedi zbog nove interpretacije mirovnog članka Ustava

U Japanu prosvjedi zbog nove interpretacije "mirovnog" članka Ustava

S obzirom na Članak IX (tzv. "pacifičkog" Ustava usvojenog 1974. godine nakon poraza Japana u Drugom svjetskom ratu - op. red.) Japan službeno raspolaže samo s vojnim snagama za samoobranu. Naravno, pojašnjava Sakaki, Japan ima jednu od najmodernijih vojski na svijetu. "U brojnim područjima razlika u odnosu na vojske drugih zemalja nije jako velika", kaže Sakaki. Jedino, iako odlučujuće ograničenje, je, kako kaže Sakaki, da se Japan do sada i vjerojatno i u budućnosti isključivo odricao napadačkog oružja poput raketa zemlja-zrak.

Utrka u naoružanju

Sve upućuje na to, kaže Sakaki, da je "Kina prijetnja broj jedan za Japan." Kako on kaže to tako vide i širi dijelovi stanovništva. "U Japanu raste strah od kineske vojne nadmoći u odnosu na Japan", kaže Sakaki.

Kina ne naoružava samo svoje pomorske već i zračne snage

Kina ne naoružava samo svoje pomorske već i zračne snage

Pri tome se ni Japan - ni Kina - ne računaju sa simboličnom politikom i retorikom. Kina je posljednjih godina drastično povećala svoje izdatke za naoružanje. Međunarodni mirovni institut iz Stockholma (SIPRI) je izračunao da su vojni izdaci Kine u 2013. godini narasli za 7,4 posto na 188 milijardi dolara.

Japan, koji je svoje vojne izdatke od 2002. do 2012. godine reducirao svake godine, u 2014. godini je usvojio budžet za naoružanje u visini od 48 milijardi dolara. Riječ je o porastu u visini od 2,2 posto. Međutim, kako kaže Sakaki, reakcije nisu bile velike. "Japan sa svojim gospodarstvom koje stagnira jednostavno nema mogućnost za pravu utrku u naoružanju", kaže Sakaki.

Preporuka uredništva