1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"Nakon niza problema, konačno priznanje!"

Uoči 20. obljetnice međunarodnog priznanja hrvatske neovisnosti, zavirili smo u arhive njemačkih medija. Zanimalo nas je o čemu su oni pisali na dan priznanja. Osim rata, njih su zabrinjavale i neke druge stvari.

Njemački tisak

Što su pisali njemački mediji prije 20 godina?

Njemački mediji bavili su se temom međunarodnog priznanja Hrvatske zapravo još mjesecima prije konačnog događaja. Komentari objavljeni u vodećim dnevnicima i tjednicima zastupali su različita stajališta; od onih koji su bili otvoreno za priznanje hrvatske neovisnosti do onih koji isto tako otvoreno iznosili svoje argumente protiv, pa sve do onih umjerenih. Na sam dan priznanja, 15. siječnja 1992. godine većina dnevnih listova objavila je najčešće poduži izvještaj s osvrtom na prijašnje i aktualne događaje ali i komentare, a njihova crvena nit najčešće je bila: kako dalje?

FAZ: "Stvarni problemi će tek uslijediti…“    

Genscher i Kohl na konferenciji u Maastrichtu 1991.

Genscher i Kohl na konferenciji u Maastrichtu 1991.

"Nakon velikih poteškoća, priznanja Hrvatske i Slovenije od strane zemalja članica Europske zajednice u posljednji su trenutak ipak postala stvarnost“, pisao je 15. siječnja 1992. godine  Viktor Meier u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ). Autor u u svom tekstu dalje piše kako s „priznanjem Hrvatske i Slovenije „jugoslavensko pitanje“ ni u kojem slučaju nije riješeno“. „Stvarni problemi će tek uslijediti. Prije svega bi trebalo razjasniti kakav status bi „ostatak Jugoslavije“ sada trebao dobiti....Još u utorak je naime izazvalo mnogo uzbuđenja činjenica da je general Rašeta u Beogradu časnike misije UN-a pozdravio u „ime državnog predsjedništva“ te da mu se nitko nije suprotstavio. Pravno gledano, veleposlanici zemalja Europske zajednice više se ne bi morali izjašnjavati kao da su akreditirani u „Jugoslaviji“, piše Meier.

On navodi kako Europska zajednica međutim ne može priznati Srbiju i Crnu Goru jer one nisu ni zatražile priznanje svoje samostalnosti ali da to ionako „ne bi bilo moguće budući da ove dvije Republike svojim manjinama ne priznaju ni najosnovnija prava“. Viktor Meier podsjeća kako je Badinterova komisija po pitanju poštivanja prava manjina imala određene sumnje i kada je u pitanju bila i Hrvatska.

"Nedostataka je bilo prije svega prošlog ljeta kada je izglasan hrvatski Ustav, no on je u međuvremenu nadopunjen posebnim zakonom o manjinama. Ovaj zakon bi pravno gledano trebao biti dovoljan, no on teško da će dovesti do političkog rješenja srpskog pitanja u Hrvatskoj...“, navodi njemački novinar. On dodaje kako određene zemlje međutim ( usprkos ovom zakonu ) još uvijek prema Hrvatskoj očito gaje određene sumnje. "Neke su priopćile da za sada ne misle u Zagrebu akreditirati svoje veleposlanike“, izvještava Meier.

Od problema koje bi se sada trebali hitno rješavati, prema njegovom mišljenju je pitanje zračnog prostora iznad Hrvatske i Slovenije. „Kao međunarodno priznate države, Slovenija i Hrvatska imaju od sada i pravo na potpunu kontrolu svog zračnog prostora i zračnog prometa. Međunarodna zajednica mora ih u tom pogledu podržati. Beograd je još u srpnju prošle godine na sastanku na Brijunima pristao na to da će ovim republikama prepustiti njihov zračni prostor, no međunarodna zajednica se zapravo nikad nije pobrinula oko toga da se to doista i sprovede u djelo. Rušenje helikoptera u kojima su se nalazili promatrači Europske zajednice koji se dogodio prošlog tjedna, djelomično je posljedica nedostatka ove konzekventnosti.“, piše Viktor Meier u FAZ-u.

Die Welt: Nedostaci u hrvatskom Ustavu

Izborni plakati 1990. s Tuđmanom

Izborni plakati 1990. godine: HDZ i Franjo Tuđman

Pod naslovom "Europska zajednica priznala Hrvatsku“, list Die Welt piše kako su nakon Njemačke i ostale zemlje Europske zajednice izvršile diplomatsko priznanje Slovenije i Hrvatske. "Time je spriječen raspad Zajednice po ovom pitanju. Njemačka je svoje konzulate u Ljubljani i Zagrebu odmah proglasila veleposlanstvima i time uspostavila diplomatske odnose“, stoji u ondašnjem izdanju novina Die Welt. Ovaj mediji navodi kako po pitanju poštivanja prava manjina, za sada samo Slovenija ispunjava sve uvjete postavljene od strane bivšeg francuskog ministra pravosuđa Roberta Badintera. "U slučaju Hrvatske, njezin novi Ustav za sada ne odgovara u potpunosti zadanim konvencijama....stoga bi Zagreb trebao Ustav izglasan 4.12.1991. godine još upotpuniti“, piše die Welt i dodaje kako je presjednik Tuđman najavio upotpuniti temeljni zakon.

Pročitajte na sljedećoj stranici:

Süddeutsche Zeitung: Kamo su nestali zagrebački Srbi?

Preporuka uredništva