1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Nakon irskog referenduma

Na drugom referendumu o Lisabonskom sporazumu Irci su rezultatom dvije trećine su rekli da a jedna trećina je bila protiv. Time su Irci spasili EU od nove krize i omogučili za nastavak prihvaćanja Lisabonskog sporazuma.

Irski premijer Brian Cowen

Toliko željeno "da" Lisabonskom sporazumu i irski premijer Brian Cowen

„Ovo glasovanje je izjava namjere Iraca da žele ostati u srcu Europe gdje se nalazi i naša budućnost. Hvala svima da ste bili zajedno i da ste stali uz Europu. Bolji smo zajedno“, bile su nakon objaviljivanja rezultata referemduma riječi irskog premijera Briana Cowena.

Ryanair poziva u medijima na prihvaćanje Lisabonskog sporazuma

I niskotarifno poduzeće Ryanair reklamiralo je i pozivalo u medijima na prihvaćanje Lisabonskog sporazuma

Prije samo 15 mjeseci Irska je Europsku uniju bacila u tešku krizu odbacivši Lisabonski sporazum na referendumu u lipnju 2008.godine. Od tada pristup Iraca Europskoj uniji bitno se promijenio. S jedne strane EU je shvatio ozbiljno irsku zabrinutost i dao jamstva oko suverenosti ze socijalnu i sigurnosnu politike. Osim toga Bruxelles i Europska središnja banka znatno su pomogli da se ublaže posljedice gospodarske i financijske krize koja je teško pogodila Irsku.

Odlučujuće skupine na referendumu bile su skupine građana koje su na kraju zagovarale prihvaćanje Sporazuma. „Irci su uvijek znali da je njihov gospodarski razvoj vezan uz Europu“, izjavio je irski ministar financija.

Radna mjesta i gospodarski oporavak dominirali su u predizbornoj kampanji referenduma, naglašavaju analitičari.

Prihvaćanje Lisabonskog sporazuma iz straha?

Kampanja za referendum na naslovnim stranicama irskih medija

Irske novine s imenima ličnosti i organizacija koje su za i protiv Lisabonskog sporazuma

Mnogi su irski građani ovoga su puta glasovali za Lisabonski sporazum, ne zato što su uvjereni da je on dobar, već su glasovali za jer su strahovali da će Irska morati napustiti Europsku uniju. Analitičari su naglasili da su Irci duboko u sebi privrženi Europskoj uniji te da su budućnost i sudbiona Irske vezane uz Uniju.

Što znači ovaj rezultat za EU?

Slavlje na ulicama Dublina nakon referenduma

Slavlje na ulicama Dublina nakon referenduma

Rezultat je dobar ne samo za Irsku već prije svega za Europsku uniju. Irsko da Lisabonskom sporazumu je važna pobjeda za cijelu Europu, ovim riječima u ime švedskog Predsjedništva uputio je čestitke predsjedavajući Vijeća ministara Carl Bildt. I predsjednik Europskog parlamenta Jerzy Buzek je izjavio da je irsko „da“ Lisabonskom sporazumu „dobro za Europu“.

Predsjednik Europske komisije Barroso na pozitivan rezultat referenduma je izjavio kako je irsko da pokazalo da Europa donosi pozitivan odgovor ekonomskoj krizi. Rezultate je pozdravila i češka vlada.

Predsjednik Klaus na anti-lisabonskim demonstracijama

Dok su Irci odlučivali na referendumu predsjednik Klaus je sudjelovao u praškim demonstracijama protiv Lisabonskog sporazuma

A upravo sada su sve oči usmjerene više u Češku nego u Poljsku, jer poljski predsjednik Kaczynski je izjavio da će potpisati Lisabonski sporazum ako Irci ga prihvate. No Vaclav Klaus, češki predsjednik, čeka na odluku ustavnog suda koji je tek prije nekoliko dana primio novu tužbu čeških senatora protiv prihvaćanja Lisabonskog sporazuma.

Još nije sve gotovo, ali definitivno Europska unija je izbjegla novi zastoj i neizvjesnost, a proširenje je sada vjerojatnije a time ovim referendumom i jugoistočna Europa je bliže članstvu u EU.

Hrvatske reakcije u Irskoj

Hrvatski veleposlanik u Irskoj, Veselko Grubišić

Hrvatski veleposlanik u Irskoj, Veselko Grubišić

S velikim interesom kampanju za referendum i rezultate pratio je i hrvatski veleposlanik u Dublinu Veselko Grubišić: « Pozdravljam slušatelje vašeg radija i želim izraziti radost i zadovoljstvo što je Lisabonski sporazum u Irskoj prihvaćen. Time je na neki način skinuta još jedna prepreka s hrvatske staze u Europsku uniju. Ovaj puta se očekivalo da će referendum proći, međutim nije se očekivalo da će biti dva na prema jedan. Ovoga puta, možemo reći, da su i političari i civilna društva na strani « yes » uložili i velika materijalna sredstva i veliki napor. Zadnji puta referendum se dogodio samo mjesec dana nakon promjene predsjednika Vlade i kampanja protivnika je bila znatno inovativnija i potrošila znatno veća financijska sredstva, ali ovoga puta su civilne udruge a i političari dali sve od sebe kako bi pokazali da je Irska u središtu Europe i da uklone tu prepreku i sa svoje sadašnje situacije ».

Irska koja je možda najteže pogođena financijskom i gospodarskom krizom od starih zemalja članica. Upitali smo veleposlanika Republike Hrvatske u Irskoj Veselka Grubišića, koliko se ta činjenica odrazila na gospodarske odnose Irske i Hrvatske ?

Hrvatski veleposlanik Grubišić ispred zdanja hrvatskog veleposlanstva u Dublinu

U hrvatskom veleposlanstvu u Irskoj pomno su pratili zbivanja prije prvog i drugog referenduma

«Nažalost, Irska ulaganja u Hrvatsku nisu velika. Pokušavali smo u mnogo slučajeva i kada su na pomolu bili nekakvi rezultati i kada smo otvorili neke puteve, došlo je do teške krize. Međutim pokušavamo pomoći gdje možemo, primjerice Rynair, irska kompanija leti u Zadar sa sedam destinacija i u Pulu iz Londona. Kada se ne može jedno, pokušava se drugo. Nažalost, trenutno iz Irske ima vrlo mnogo ulaganja prema vani, ali ta će se situacija polako mijenjati. Ono što bi volio vidjeti i što ohrabrujem je da možda neke hrvatske kompanije idu u jednu vrstu joint ventures s Ircima. U sektoru IT-a ne bih se bojao Iraca, jer oni imaju znatno veće tržište i možda možemo od Iraca naučiti u odnosima prema našoj dijaspori. Mislim da na tom području možemo naučiti od Iraca », konstatirao je hrvatski veleposlanik u Irskoj Veselko Grubišić.

Autor: Alen Legović, Bruxelles