1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Nakon Hrvatske zastoj u širenju EU-a

EU je umoran od širenja. Razlog leži prije svega u financijskoj krizi, ali i lošim iskustvima iz prethodnih proširenja. Zemlje tzv. zapadnog Balkana očekuje još teži put nego što ga je imala Hrvatska.

Karta širenja EU-a

Karta širenja EU-a

Iako se politika širenja nalazi u osnovi nastanka i razvoja EU-a, postoji shvaćanje da je proširenje stvorilo probleme za Uniju kao i da je oslabila perspektiva onoga što je 2003. godine sa Samita u Solunu obećano zemljama tzv. zapadnog Balkana, kada im je jasno rečeno da imaju perspektivu ulaska u Uniju. Iako kaže da između trenutne krize u EU-u i proširenja ne postoji jasna povezanost uzroka i posljedica, Stefano Sannino, generalni direktor za proširenje u Europskoj komisiji dodaje da je sam proces ulaska u zajednicu europskih zemalja danas sve zahtjevniji i kompliciraniji: „To je dijelom zbog političkih razloga, i to neću kriti. Postoji i osjećaj teškoća koji je u zemljama članicama generiran kroz prethodna proširenja. A mi smo i naučili izvjesne lekcije iz načina na koji su ona provedena.“

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor u Bruxellesu

Hrvatska je uspjela: hrvatska premijerka Jadranka Kosor u Bruxellesu

Sve teži put

U Bruxellesu tako naglašavaju da je europski put Hrvatske, koja bi do kraja godine trebala potpisati pristupni ugovor s EU-om, bio teži u odnosu na prethodni val proširenja, ali i da će biti još kompliciraniji za druge zemlje zapadnog Balkana. Dok u Europskoj komisiji izbjegavaju frazu „zamor od proširenja“, zastupnica u Europskom parlamentu Ulrike Lunacek smatra da taj izraz ima svoje opravdanje: „Mislim da je to činjenica i da se ne tiče toliko razvoja situacije na samom Balkanu, već je velikim dijelom povezan s povećanjem socijalne nesigurnosti unutar EU-a, ali i s efektima proširenja iz 2004. i 2007. kada, po mom mišljenju, nismo dovoljno „pritisli“ neke od novoprimljenih zemalja da ispune sve preduvjete.“

Lunacek dodaje i da ponekad „druge stvari“ stoje iza toga što su neki novi koraci zemalja na putu euro-integracija blokirani. U pitanju tada nije zabrinutost zemlja članica EU-a zbog (ne)ispunjavanja konkretnih uvjeta, već generalni stav prema pitanju proširenja ili pak utjecaj tog pitanja na buduće izborne rezultate u pojedinim europskim zemljama.

O Srbiji početkom prosinca

Srbijanski premijer Mirko Cvetkovic i povjerenik za proširenje Štefan Füle

Srbijanski premijer Mirko Cvetkovic i povjerenik za proširenje Štefan Füle

U situaciji kada su zemlje članice EU-a te koje donose konačnu odluku po pitanju daljih koraka u procesu euro-integracija zapadnog Balkana, iz Komisije poručuju da su se i prilikom sastavljanja izvještaja o napretku reforma i svojih preporuka konzultirali sa članicama Unije. Iz poljskog Predsjedništva EU-a kažu da je raspoloženje među zemljama članicama „mješovito“, ali da oni ipak očekuju uspješan kraj godine kada su euro-integracije zapadnog Balkana u pitanju. Najavljujući da će se o regiji razgovarati i na sastanku Vijeća ministara vanjskih poslova 5. prosinca, kao i na sastanku predsjednika država i vlada EU-a, zakazanom za 9. prosinca, Artur Harazim, direktor za europsku politiku u poljskom ministarstvu vanjskih poslova kaže: „Vjerujem da će Europsko vijeće moći donijeti odluku o kandidatskom statusu Srbije. Još postoje neka otvorena pitanja i problemi, ali imamo par tjedana raditi na tome zajedno s Komisijom, zemljama članicama i Srbijom.“

U Bruxellesu se zaključuje i da su uvjerljivi i kvalitetni rezultati za sve strane u procesu jedini način za uspješnost nastavka proširenja EU-a.

Autor: Marina Maksimović, Bruxelles
Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva