1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Nakit - sigurna investicija?

U kriznim vremenima i nepovjerenju u monetarne sustave, građani se pojačano okreću starom dobrom zlatu. No koliko su plemeti metali i drago kamenje pogodni kao dugoročna invesicija?

Nakit

Nakit

Dužnička i monetarna kriza koja već neko vrijeme potresa Europsku Uniju u dobroj mjeri je poljuljala i konzervativne navike njemačkih štediša. Umjesto da novac polažu na štednu knjižicu (što je i dalje najpopularniji način štednje ali terenutno štedišama zbog niskih kamata ne donosi gotovo ništa), Nijemci su se bacili na skupocjeni nakit. "Potrošači su izuzetno dobro raspoloženi a tomu pridonosi i niski postotak nezaposlenih i visoke plaće", hvali se Joachim Dünkelmann iz Saveza njemačkih draguljara i zlatara.

Ukras a ne sigurna investicija

Njemački zlatari i draguljari utržili su 2011. oko 5 milijardi eura. Od toga dvije trećine otpada na nakit a jedna trećina na skupocjene satove. I ove godine branša očekuje porast utrška. Trenutno visoke cijene plemenitih metala i dragog kamenja građane očito ne spriječavaju u pojačanom okretanju luksuznoj robi. "Najveći porast prodaje smo zabilježili upravo u onom naluksuznijem segmetnu posebno vrijednog nakita", kaže Dünkelmann što, po njemu, svjedoči o porastu spoznaje o vrijednosti skupocjenog nakita. Činjenica je nadalje da je cijena plemenitih metala i dragog kamenja već dulje vrijeme vrlo stabilna.

No usprkos pojačanoj prodaji i stabilnoj vrijednosti ostaje otvoreno pitanje je li nakit pogodan kao dugoročna stabilna investicija. Njemačka Zaklada za analizu tržišta je tu vrlo skeptična i govori o tržištu koje je za laike često nepregledno i nesigurno. "Tko se ne razumije u kretanje cijena i kvalitatu robe, bolje da se previše ne bavi ovim tržištem", upozoravaju iz Zaklade te zaključuju da nakit u prvom redu služi svojoj svrsi tj. kao ukras a ne kao investicija.

Zlato ne donosi dobit

Sličnog mišljenja je i Jürgen Kurz iz Njemačke udruge vlasnika vrijedonosnih papira iz Düsseldorfa. On upozorava na činjenicu da prilikom kupnje jednog vrijednog komada nakita kupac ne plaća samo materijal nego i rad koji je u taj komad nakita uložen a isto tako i proviziju koju je sebi naplatio draguljar. Postoji i opasnost da nakit, koliko god u trenutku kupnje izgledao vanvremenski, jednog dana "iziđe iz mode". Tada vlasniku ostaje samo vrijednost materijala koja je gotovo uvijek manja od cijene nakita na dan kupnje.

Automat za kupnju zlata

Kupnja zlata u manjim količinama, kao ovdje na automatu, se ne isplati

Situacija je malo bolja kad je u pitanju čisto zlato. No stručnjaci ne preporučuju dugoročne investicije u male količine zlata. Kod malih količina je prodajna marža naime uvijek viša i to višestruko nego kod većih količina. Činjenica da trenutno vlada pojačana potražnja za najplemenitijim od svih metala se objašnjava time da je zlato psihološki još uvijek u glavama građana nešto što bi se moglo opisati kao posljednja slamka u nesigurnim vremenima. "Kada zaprijeti inflacija ili neka veća kriza, građani pronalaze spas u zlatu", kaže Kurz. On istodobno naglašava da je i oscilacija cijene zlata predvidljiva: kad zaprijeti kriza cijena poraste, no cijena isto tako predvidljivo pada kada kriza prestane. "Kupnja zlata u pravilu ne donosi dobit", zaključuje Kurz.

No nakit i skupocjeni satovi ipak posjeduju vrijednost koja se ne može usporediti s drugim skupocjenim predmetima poput automobila ili dizajnerske odjeće. "Kod nakita i satova na kraju ostaje, ako ne neka osobna, intimna vrijednost, a ono barem vrijednost materijala", zaključuje Joachim Dünkelmann.