1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"Najveće bojazni su postale realnost"

Nakon terorističkih napada u drugim europskim zemljama, sad je pogođen i Berlin. Stručnjak za terorizam Rolf Tophoven smatra: već dugo se znalo da Njemačka nije samo teoretski na popisu ciljeva terorista.

Rolf Tophoven je autor čitavih niza knjiga o raznim terorističkim organizacijama i pokretima. Direktor Instituta za kriznu prevenciju IFTUS u Essenu.

DW: Gospodine Tophoven, ovaj napad u Berlinu je bio samo pitanje vremena. Ili?

Rolf Tophoven Autor und Terrorismusexperte (picture-alliance/Eventpress/Rekdal)

Rolf Tophoven

Tophoven: Njemačke službe sigurnosti su odavno računale na napad ovakvih razmjera, čak i kad je riječ o broju poginulih i povrijeđenih. Pogotovo napada u Bruxellesu i Parizu prošle godine se pretpostavljalo kako Njemačka nije tek apstraktni cilj terorista, kao što se govorilo godinama, nego da su i u Njemačkoj mogući takvi napadi. Utoliko su sad najveće bojazni službi sigurnosti sada postale realnost.

Da li se ovaj napad mogao spriječiti?

Ne. Ako imate počinitelja koji fanatično slijedi svoju ideju i koji onda uzme kamion kao oružje, nemate šanse. Jedino ako se zna tko je on, što, kada i gdje ima namjeru učiniti to nedjelo i da ga onda uhitite prije toga. Ali ne možete nadzirati sva vozila niti ne možete tako ograditi sve Božićne sajmove da im ne prijeti opasnost, onda ih morate sve zatvoriti. To znači da napad ovakvih razmjera počinjen kamionom ne možete 100% spriječiti.

Iako policija više nije posve sigurna da li je uhitila pravu osobu i vozača kamiona, ostaje se kod pretpostavke da je to teroristički napad kojeg je vjerojatno počinila osoba koja je došla kao izbjeglica. Koliko se zna o ljudima koji su došli u ovu zemlju?

Problem je što je u Njemačku došlo na stotina tisuća izbjeglica i u toj navali nisu svi točno evidentirani. Ali moramo jasno dijeliti one koji su bili u užasnom stanju u nekom kriznom području od onih koje su terorističke skupine kao IS poslali u Europu zajedno s izbjeglicama.

O počinitelju iz Berlina ne znamo mnogo. Ne znamo niti da je u njemu narasla mržnja na ovo društvo i frustracija ili je dobio zapovijed od organizacije kao što je „Islamska država". Ali po načinu na koji je počinjen napad, onda je jasno i da je napad u Nici poslužio kao svojevrsni uzor. A postoji i poziv u međuvremenu likvidiranog šefa propagande IS-a iz rujna 2014. koji kaže „ubijajte nevjernike svim sredstvima koje imate na raspolaganju: noževima, kamionima, bacajte ih sa litica". Na terorističkoj pozornici ima dakle dovoljno uputa za počinitelja.

Kirgisistan ASEM Gipfel Schweigeminute für die Opfer in Nizza (picture-alliance/AP Images/D. Sagolj)

I Angela Merkel je na summitu ASEM-a minutom šutnje odala počast žrvama Nice. Ali svima je bilo jasno: tako se nešto može dogoditi i u Njemačkoj i drugim angažiranim zemljama Europe.

Da li to znači da njemačke službe za tisuće, možda i stotine tisuća došljaka uopće ne znaju koga imaju pred sobom i da li su nekad bili dio radikalnih snaga?

Mnogo toga naše službe sigurno znaju. Ali kod tog golemog broja došljaka je nemoguće o svakome saznati sve što se želi. A povrh toga, veoma često proces radikalizacije počinje tek u Europi. Mnogo tih ljudi je došlo u Europu i u Njemačku sa namjerom da ovdje ne nađu samo sigurnost, nego i prihod, zadovoljstvo i sigurnu egzistenciju. Kad ta očekivanja u ovom društvu nisu bila ispunjena, onda postoji opasnost da kliznu u ekstremističke krugove.

Rasprave o sigurnosti nakon ovakvih napada obično se kreće između pretjeranih mjera i da se jednostavno ne učini ništa. Realistički gledano, što naše službe mogu još učiniti i kako da se ponašaju građani?

Sigurno jest kako je cilj terorista postignut ako kod mnogih - ne kod svih - bude izazvana panika i strah. Kod svih primjerenih mjera sigurnosti kod okupljanja velikog broja ljudi je važno i da postoji određena vrsta suverene opuštenosti kako se (pretjeranim) reakcijama ne bi učinila usluga onima koji su planirali taj teroristički napad.

Apsolutno nije potrebno da se sada po nekakvom refleksu i užurbanosti zahtijevaju novi zakoni i ograničenja. Država ne može jamčiti potpunu sigurnost. Ministar unutrašnjih poslova de Maiziere je već nakon napada u Ansbachu i Würzburgu rekao da se jedno otvoreno, slobodno društvo mora naviknuti ophoditi se sa takvim ekstremnim situacijama. Moramo se naučiti na takve ekstremne tragedije ako želimo zadržati naš oblik društva i našu otvorenost.

 

Preporuka uredništva