Najveća demokracija u svijetu slavi rođendan
26. siječnja 2010
Kada se usporedi s njezinim susjedima - Pakistanom, Bangladešom, Nepalom i Šri Lankom - Indija simbolizira stabilnost i zajedno s Kinom ubraja se među svjetske sile. Indija ima nuklearno oružje i samouvjereno teži da postane članica Vijeća sigurnosti UN-a. No unatoč postignutim uspjesima Indija još uvijek nije uspjela riješiti mnoge probleme.
Neboderi, trgovački centri u kojima se mogu kupiti najnoviji proizvodi Guccija, Prade ili Diora te luksuzni automobili poput Mercedesa, BMW-a i Audija - na prvi pogled današnju se Indiju ne može povezati s Indijom koja je 1947. proglasila neovisnost od Velike Britanije i koja je prije 60 godina dobila ustav.
Nije došlo do preraspodjele dobara
No gospodarski rast od otprilike devet posto u prošloj godini ne dolazi do ljudi na selu. Indija možda prednjači u telekomunikacijskom i informatičkom sektoru, ali dvije trećine stanovništva i dalje živi od, kako se smatra, ne produktivne poljoprivrede. Stručnjak za Indiju iz Zaklade za znanost i politiku u Berlinu, Christian Wagner smatra kako je upravo podjela na siromašne i bogate najveći socijalni izazov indijskoj vladi. “Naravno, zadnjih 60 godina u Indiji je došlo do velikih gospodarskih napredaka. S druge strane ipak moramo konstatirati kako u Indiji oko 40 posto stanovništva i dalje živi od manje od jednog dolara. Što znači da još nije došlo do socijalne ali ni do gospodarske preraspodjele, što bi se zapravo očekivalo od oblika demokracije“, kaže Wagner.
Sociolog Yogendra Yadav situaciju vidi na sličan način. No socijalni problemi mogu se riješiti, kaže Yadav, samo ukoliko ljudi vjeruju sustavu u državi: “Ako Republika znači da ljudi u Indiji imaju glavnu riječ, onda je to još uvijek san i dugo će još trajati dok taj san postane stvarnost. Posebno u zemlji u kojoj vlada siromaštvo, glad i u kojoj se stanovnici ne osjećaju znatno povezani s državom. Ipak, i dalje se poštuje ustav, demokracija je živa, a ljudi manje ili više vjeruju u sustav.“
Najveći problem: terorizam
Dosad je svaka vlade u Indiji obećala borbu protiv siromaštva, diskriminacije manjina te poboljšanje školstva posebno za djevojčice. I na svim ovim područjima pokazuju se prvi uspjesi. Prema podacima iz 2009. dvije trećine indijskog stanovništva danas zna čitati i pisati, a to je oko šest posto više nego 2001. No Indija se isto tako bori protiv snažnog neprijatelja: terorizma. U unutrašnjosti zemlje maoisti ugrožavaju sigurnost i s napadima dovode do velikog zanimanja opće javnosti. S velikom ofenzivom premijer Manmohan Singh želi u idućih pet godina ostvariti vojnu pobjedu protiv pobunjenika.
No mnogi kritičari upozoravaju na to da stanovništvo posebno u sjeverozapadnim saveznim državama tajno podržava maoiste upravo zbog toga što se oni protive naseljavanju zemlje i eksploataciji sirovina u regiji.
No, terorizam je jako zahvatio Indiju. Primjer su teroristički napadi u financijskoj metropoli Mumbaiju, kaže stručnjak za obranu Afsar Karim: “Ljudi su puni srdžbe. Oni nemaju nikakve garancije o tome da se takvo što nikada više neće dogoditi. Napadi u Mumbaiju bili su velik emocionalni i gospodarski udarac državi. Već se godinu dana ništa nije dogodilo, no sve tajne službe pa čak i Amerikanci navode kako postoji veliki rizik da Al Kaida i Laskar-e-Toiba ponovno izvedu napade.“
Klimatske promjene ugrožavaju Indiju
Teroristički napadi u Mumbaiju ponovno su na provjeru stabilnosti stavili odnose između Indije i Pakistana. Jedini preživjeli atentator iz Mumbaija, Mohamad Ajmal Kasab potječe iz Pakistana, a u međuvremenu je utvrđeno kako su napadi planirani s pakistanskog područja. Tri rata ove su dvije susjedne zemlje međusobno vodile, dva su vođena oko teritorija Kašmira. A upravo je pitanje Kašmira i nakon 60 godina ostalo neriješeno. No znanstvenici za klimu najveći problem za Indiju vide u nadolazećim klimatskim promjenama, kao primjerice znanstvenik Adil Najam: “Najveći problem je voda. Klimatske će promjene povećati razinu vode i doći će do poplava, a zbog otapanja ledenjaka doći će do suša. Većina ljudi u ovoj regiji živi od poljoprivrede, a to će za njih imati posljedice, za njihov sveobuhvatni razvoj.“
Autor: Priya Esselborn / M. Ljubičić
Odg. urednik: Anto Janković