1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Najteže optužbe protiv Ratka Mladića

Prema optužnici Haškog suda, Ratko Mladić se tereti za genocid, suučesništvo u genocidu, progone, istrebljenje i ubojstva, deportaciju, protupravno teroriziranje civila, napade na civile i držanje talaca.

Sud u Haagu

Popis optužbi protiv Mladića je dug - i veoma težak

Ratko Mladić je optužen za najteže ratne zločine, među kojima i genocid nad Bošnjacima Srebrenice u srpnju 1995. Srebrenica je bila demilitarizirana, tzv. sigurna zona Ujedinjenih naroda za čiju su sigurnost bili odgovorni nizozemski pripadnici UNPROFOR-a. Otvoreni napad na Srebrenicu počeo je 6. srpnja 95. godine. Ratko Mladić osobno je zapovijedao jedinicama na terenu: "Pravac Potočari! Pravac Potočari - Bratunac! Nemojte se zaustavljati! Hajde!"
Genocid u Srebrenici
Žrtve u masovnoj grobnici kod Srebrenice

Umjesto u spas, za tijelima se još i danas traga

Po ulasku u Srebrenicu 11. srpnja 95., Mladić je u izjavi srpskim medijima i govoreći o osveti "Turcima", najavio zločine koji su uslijedili riječima: "Evo nas 11. jula 1995. godine u srpskoj Srebrenici. Uoči još jednog velikog praznika srpskoga poklanjamo srpskome narodu ovaj grad. Napokon, došao je trenutak da se, poslije bune protiv dahija, Turcima osvetimo na ovom prostoru."

U Potočarima kod Srebrenice Ratko Mladić se lično angažirao u prisilnoj deportaciji civila. Kamere su 11. jula zabilježile njegovo obraćanje ženama, djeci i starcima Srebrenice: "Ne bojte se ništa, samo polako. Neka prvo idu žene i djeca. Doći će trideset autobusa i prebacit ćemo vas prema Kladnju." Iz autobusa kojima su Srebreničani prevoženi do teritorije pod nadzorom Armije BiH, snage bosanskih Srba potom su izvodile muškarce, djecu i starce, a mnogi su, duž puta od Srebrenice do Zvornika, pogubljeni te pokopani u masovne grobnice. Za većinom ovih žrtava i danas se traga.
Teroriziranje Sarajeva
Razorene Markale

Napad na sarajevske Markale su primjer bezumnog krvoprolića kakvom jedva ima premca.

U Haškoj optužnici se navodi i da je Ratko Mladić zapovijedao snagama "bosanskih Srba" koje su terorizirale Sarajevo. U Sarajevu je tokom rata ubijeno oko 10 tisuća ljudi. Civilno stanovništvo u gradu svakodnevno je ginulo od snajperske ili topničke paljbe Vojske Republike Srpske kojom je, na sarajevskom ratištu, zapovijedao i Ratko Mladić. Pri tome je i sam birao ciljeve topničke paljbe: "Velešiće tuci i Pofaliće tuci. Tamo nema mnogo srpskoga življa."

Bivši zapovjednik Vojske Republike Srpske Ratko Mladić tereti se da je u okolini Sarajeva, tokom intervencije NATO-a 1995. g., za taoce uzeo više stotina pripadnika snaga UNPROFOR-a, koje je potom na različite lokacije vezane postavio kao živi štit.
Zločini u Bosanskoj Krajini
Zatočenici u Manjači

Postojala je čitava mreža logora kao što je bila Manjača

Tužiteljstvo Haškog suda Mladića tereti i za zločine u Bosanskoj Krajini gdje su snage pod njegovim zapovjedništvom ubile, protjerale ili zatvarale u logore na desetine tisuća civila.
Na području Bosanske Krajine, policija i bivša Vojska Republike Srpske oformile su mrežu koncentracionih logora za pripadnike nesrpske nacionalnosti. Po zlu su čuveni Omarska, Manjača i Keraterm. Jedinice pod osobnim zapovjedništvom Ratka Mladića sudjelovale su i u napadima na tzv. sigurnu zonu UN-a Bihać, te druge gradove na ovom području koje su, prema optužnici, sistematski razarale.
Autor: Samir Huseinović
Odg. ur.: A. Šubić