1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Najteže je izvještavati o korupciji

U vrijeme komunizma u zemljama jugoistočne Europe mediji su bili pod izravnom kontrolom Partije. Demokracija i krnji kapitalizam doveli su do pomicanja centra iz kojeg se vrši pritisak - s politike na biznis.

default

Symbolbild Reporter ohne Grenzen 2013 Pressefreiheit

Pošto je dobila otkaz na bugarskoj TV 7, novinarka Luba Kulezič ispričala je drugim medijima da je bivši premijer Bugarske Bojko Borisov slao poruke urednicima i novinarima i tako određivao o čemu bi trebali izvještavati. Sličnu priču o tome kako različiti centri moći utječu na medije može se čuti od gotovo svih novinara jugoistočne Europe. „Pritisak na novinare vrše političke stranke“, sigurna je Elvira Jukić-Mujkić, novinarka Balkanske istraživačke mreže iz Bosne i Hercegovine. „Političari nekada tijekom dana zovu urednike i po dvadeset puta i traže da nešto bude ili ne bude objavljeno“, priča Valentina Nešić iz srpske novinske agencije Beta. Novinarima se s takvim zahtjevima rijetko obraćaju izravno. Nešić objašnjava da upute dolaze od urednika, ali drugačije formulirana: „Nije nam to zanimljivo; ili ćemo na ovu ili onu stranu.“

Srpske novine na jednom kiosku u Švicarskoj

O mafiji se često piše na naslovnicama

Političari, onda, biraju i tko će biti šefovi medija, kojima će davati upute. „Konkretno, situacija u Bosni i Hercegovini je takva da u Federaciji, recimo, imate promjenu vlasti i bukvalno od te promjene vlasti zavisi hoće li se mijenjati direktori televizije“, kaže Jukić-Mujkić. „Ako bi se promijenila vlast u Republici Srpskoj, vjerojatno bi se promijenio i menadžment javnog servisa. A javni servisi su u Bosni i Hercegovini najgledaniji mediji.“

Neizravan pritisak političara

Do prije nekoliko mjeseci političari koalicije na vlasti bili su vlasnici gotovo svih najutjecajnijih medija u Makedoniji. U nekim od njih se, pod pritiskom Europske unije, vlasnička struktura promijenila. Ipak, pritisak je ostao, tvrdi novinarka Marija Sevrieva: „Najveći marketing dolazi od Vlade. Vlada plaća mnogo medijima da emitiraju njihove reklame i onda se može reći da i najveća zarada medijima dolazi od Vlade.“

Vlade na taj način ne diktiraju u svim zemljama jugoistočne Europe što će biti objavljeno u medijima. „Vlasnici većine medija su biznismeni, ali oni imaju politički interes“, ukazuje Roksana Prikop, novinarka rumunjskog financijskog dnevnika „Ziarul Financiar“. Slično je i u Albaniji, gdje vlasnici velikog broja građevinskih tvrtki imaju svoje novine ili televizije, kao i političare koje podržavaju. „Oni im pružaju podršku u medijima da bi dobili građevinske dozvole ili neke tendere ili usluge“, objašnjava albanski novinar Fatjon Kodra: „S druge strane, postoje mediji, novine ili televizije, koje podržavaju oporbu i nadaju se da će oporba doći na vlast, a oni biti nagrađeni.“

Novac određuje sadržaj

Richard Mears

Richard Mears (u prvom planu)

I kad nisu vlasnici medija biznismeni određuju o čemu će se izvještavati. Britanski novinar Richard Mears iz korporacije „Thomson Reuters“ objašnjava da mu je novinarka s Balkana pričala da su njezine novine, zbog izvještavanja o namještanju tendera za određene kompanije, gubile upravo te kompanije kao značajne oglašivače. „Veliki broj novinara mi kaže da ih šefovi zaustavljaju prije nego što i počnu pisati priče koje bi mogle utjecati na to tko će se oglašavati.“

Novinarka iz Ljubljane Lana Dakić kaže da je baš tako u Sloveniji: „Pogotovu u energetici, jer je to veliki lobi.“ Ona tek očekuje da pritisak tog sektora na novinare raste, jer će se u Sloveniji graditi hidroelektrane, kao i plinovod Južni tok. Slovenija je 35. na listi „Reportera bez granica“ po slobodi medija i najbolje je rangirana zemlja jugoistočne Europe.

U vrijeme komunizma u svim tim zemljama mediji su bili pod izravnom kontrolom Partije, tako da su novinari, na neki način, navikli na politički pritisak, smatra Reutersov predavač Mears. Demokracija, krnji kapitalizam i utjecaj kompanija doveli su do pomicanja centra iz kojeg se vrši pritisak – s politike na biznis. „Teško je reći što je gore. Vjerojatno, kako se zemlje razvijaju, raste komercijalni utjecaj i zavisnost od oglašavanja. Ali, u mnogim zemljama je problem objedinjen jer su političari i moćni biznismeni često isti ljudi, tako da je to ponekad lažna razlika“, kaže Mears.

Goran Milić

Goran Milić

„Pritiskaju sami sebe“

Goran Milić je u vrijeme komunizma u bivšoj Jugoslaviji bio novinar i urednik. On već 43 godine radi u medijima. Sada je urednik Al Jazeere Balkan. „Novinari sami sebe pritiskaju, jer znaju šta će im čitati, javnost. Znate ono kad vam se javi njih pedeset: ’Sram te bilo, izdajice, ti ćeš pisati protiv Hrvata, ti ćeš pisati protiv Srba… Šta si rekao, sa Kosovarima treba pregovarati? – Neka ti mama pregovara sa Kosovarima’.“ Milić tvrdi da novinari vole reći da ih pritiskaju veliki centri moći, a da te centre, u stvari, novine i ne zanimaju, a pritisak dolazi s potpuno drugačije strane. „Dođu ti tata, mama, kažu ovim mladim novinarima: Sine, crni, pa ja ne smijem da krenem čaršijom zbog tebe. Pa šta mi to radiš?“

„Ima i autocenzure, al’ ja ne vjerujem da je tolika“, kaže Mahir Šahinović, koji istražuje upravo slučajeve korupcije za Centar za istraživačko novinarstvo iz Bosne i Hercegovine. „Više mislim da novinari ne mogu da rade i onda jednostavno i odustaju kada rade u takvim medijima, neće da rade takve priče jer jednostavno znaju da neće proći.“

Izvještavanje o korupciji prolazi ako novinari pišu u medijima koji pripadaju suprotnoj političkoj opciji, tvrdi većina balkanskih novinara. „Ako si na strani opozicije, pisat ćeš o korupciji. Ako si u novinama koje kontrolira stranka koja ima većinu nema šanse da ćeš pisati o tome“, siguran je Fatjon Kodra, urednik albanskog dnevnika „Integrimi“.

Kriza povećala pritisak

Novine u Hrvatskoj

Oglašavanje uvjetuje objektivnost? Novine u Hrvatskoj

Novinari koji trpe pritisak u bilo kojoj od balkanskih zemalja nadaju se da će se stanje popraviti ulaskom u Europsku uniju. Roksana Prikop kaže da se to u Rumunjskoj i dogodilo, ali na kratko: „Situacija za novinare je loša, gora nego što je bila prije ulaska u Europsku uniju – zbog krize, ne zbog političara.“ Ona objašnjava da se novinari plaše da će izgubiti posao i zato pažljivo biraju o čemu će izvještavati.

Cvetan Vasilev, kontroverzni bugarski biznismen, vlasnik je dvije televizijske postaje i osam novina i u dobrim je odnosima s bivšim premijerom. „Postoje mediji čiji su vlasnici drugi biznismeni, koji su manje-više manje kontroverzni, da tako kažem. A oni su trenutno u problemima zbog tužbi za izvještavanje o poslovima prvog tajkuna, tako da se oni zapravo bore jedni protiv drugih“, kaže bugarski novinar Filip Lipev.

Mali broj medija koji nisu u vlasništvu članova vladajuće koalicije u Makedoniji, ipak, ne može pisati ni o korupciji u suprotnom bloku. Situaciju u Skopju slobodna novinarka Marija Sevrieva objašnjava ovako: „Imamo prestroge zakone za klevetu i uvredu. Gazde medija bukvalno i iskreno kažu: ’Nemamo više para da se vučemo po sudovima, moramo da spustimo loptu. Znamo da to nije profesionalno, ali ne možemo opstati na tržištu ako iniciramo teme o korupciji’.“ Makedonija se nalazi na 116. mjestu liste Reportera bez granica. Po slobodi medija najgore je rangirana država jugoistočne Europe.

Preporuka uredništva