1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Najskuplje povrće na svijetu

Kilogram špinata za 50.000 eura. Ista cijena za peršin ili mentu? Ono što zvuči kao šala, izum je znanstvenika koji uzgajaju super povrće sa super svojstvima.

Peršin

Čudotvorni peršin

Biljke proizvode određene tvari koje štite od bolesti. Flavoni su neke od tih "čudotvornih" tvari. Oni se nalaze u svim biljkama pa tako i onima koje jedemo: voću, povrću i začinskim travama. Flavonima se pridaju antioksidantska svojstva što znači da štite od tzv. slobodnih radikala koji su opet odgovorni za stvaranje mnogih bolesti između ostalog i raka i srčanih oboljenja.

100.000 eura za jednu bocu plina

No djelovanje antioksidanata na slobodne radikale još nije u potpunosti razjašnjeno. Znanost još uvijek dvoji oko učinka flavona. Kako bi odgovorili na to pitanje, znanstvenici sa Sveučilišta u Bonnu i Istraživačkog centra u Jülichu su prionuli uzgoju povrća koje je posebno, kako po svojstvima tako i po cijeni. U procesu uzgoja znanstvenici su povrće koje samo po sebi sadrži velike količine flavona, poput špinata, peršina i mente, "zalijevali" ugljičnim dioksidom koji kod biljaka pospješuje rast. No ugljični dioksid kojim su znanstvenici hranili svoje biljke nije obični ugljični dioksid koji se najvećim dijelom nalazi u atmosferi nego dioksid koji sadrži mnogo rjeđi izotop13C. "I ovaj 'teški' ugljik se nalazi u atmosferi ali je mnogo rjeđi", objašnjava Ingar Janzik iz Istraživačkog instituta u Jülichu. I to utječe na cijenu: boca ugljičnog dioksida s izotopm 13C koja sadži 4000 litara stoji oko 100.000 eura.

Štand s voćem

Voćem i povrćem protiv bolesti

No čime znanstvenici opravdavaju ovaj skupi proces? Kako objašnjava Maike Gleichenhagen sa Sveučilišta u Bonnu sav taj trud je potreban kako bi se flavoni obilježili ugljičnim dioksidom s izotopom 13C kako bi ih se moglo pratiti tijekom daljnjih ekperimenata.

Takvi označeni flavoni bi bili umiješani među normalne namirnice koje će osobe podvrgnute testiranju konzumirati u sklopu eksperimenta. Nakon toga će biti moguće utvrditi u kojim organima završavaju flavoni i kako oni utječu na rad tih organa. Prvi rezultati će biti poznati sredinom 2012.

Eksperimenti će pomoći da se utvrde procesi ulaska flavona u ljudski organizam. Drugi korak na putu do spoznaje o korisnosti ovih tvari bilo bi utvrđivanje utjecaja na konkretna oboljenja kako bi ih se u budućnosti moglo ciljano koristiti u prevenciji.

Autori: Judith Hartl / Nenad Kreizer
Odg. ur.: Z. Arbutina

Preporuka uredništva