1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Najpoznatiji bulevar u Njemačkoj slavi rođendan

Duga je tri i pol kilometra široka 53 metra. Ulica Kurfürstendamm u Berlinu, najpoznatiji je njemački bulevar. Sad slavi 125. rođendan i kad bi mogao pričati, ispripovijedao bi mnoštvo zanimljivih stvari.

Kurfürstendamm Berlin

Kurfürstendamm Berlin

U nekim ulicama čovjek jednostavno može osjetiti povijest oko sebe. Jedna od takvih je Kurfürstendamm, najznačajniji bulevar u Berlinu, možda i u Njemačkoj. U njoj nema spomenika slavnim osobama. Povijest nije pisana na spomeničkim postoljima već se krije među kućama, po uličnim uglovima i na malim trgovima. Tko danas prošeće ispred elegantnih stanova može si uz malo mašte zamisliti život bogatih židovskih građanskih obitelji s početka 20. stoljeća.

Parada svirača vergla na Kudammu 2010.

Parada svirača vergla na Kudammu 2010.

1913. je u Kurfürstendammu, kojeg kratko zovu još i Kudamm, živjelo 120 milijunaša. U ogromnim stanovima. Pisac Walter Benjamin ovako je život na Kudammu opisao u knjizi "Sjećanja na berlinsko djetinjstvo" (Erinnerungen an die Berliner Kindheit): "Kojim riječima opisati gotovo nezamisliv osjećaj građanske sigurnosti, koja je zračila iz tih stanova? Bijeda nije mogla imati mjesta u ovim prostorima, u kojima nije bilo mjesta ni za smrt."

Od kneževa do Buffalo Billa

1933. je ovo razdoblje naglo prekinuto. S nacistima su došle zaplijene i pogromi. 1938. je u Fasanenstraße, jednoj od brojnih pokrajnjih ulica oko Kudamma, spaljena sinagoga. Drugi je svjetski rat uništio mnoge zgrade, dok čuveni ostaci Crkve sjećanja (Gedächtniskirche) na to podsjećaju još i danas.

Originalno je Kudamm u 16. stoljeću služila kao put za izborne kneževe (Kürfürsten), kojim su oni iz grada mogli jahati u svoj lovački dvorac. Tek relativno kasno, 1875., je utemeljitelj Njemačkog Reicha Otto von Bismarck naredio da se prašnjava ulica izgradi u široki bulevar. Nakon toga je njen uspon išao velikom brzinom. Uskoro je tuda vozio prvi trolejbus na svijetu. Četiri godine kasnije je kao patent svoj motorni auto prijavio Carl Benz, a 5. svibnja 1886. puštena je u promet prva tramvajska linija. Od tada se taj datum obilježava kao rođendan Kudamma.

Američki poduzetnik Buffalo Bill, koji je izmislio kliše o Divljem zapadu, ovako je 1890. pisao o Kudammu: "Dovraga, ova ulica je stalno mijenjala svoje lice: pompozne kuće za iznajmljivanje, gradske vile, gradilišta, plantaže voća i povrća i velike površine pustih, praznih, neizgrađenih građevinskih zemljišta. To podsjeća na atmosferu s početaka Divljeg zapada."

Kudamm šezdesetih godina. U pozadini je čuveni Cafe Kranzler

Kudamm šezdesetih godina. U pozadini je čuveni Cafe Kranzler

A na Kudammu je bivalo sve divljije - i to usred berlinskog zapada. U kafiću Romanisches Cafe raspravljali su o književnosti i politici Bertold Brecht, Erich Kästner ili Max Reinhard. 1922. godine je ovdje prikazan prvi tonski film na svijetu, praćen negodovanjem zbog navodno po živce poraznog djelovanja ovog novog izuma. Nakon Drugog svjetskog rata na Kudammu je rat trebao biti brzo zaboravljen. Odmah 1945. ponovno su tamo otvorena kina, prikazivane su modne revije, otvoreni su ulični kafići. I ubrzo je došla nova međunarodna slava. 1952. su Kudammom paradirale međunarodne filmske zvijezde koje su došle na Berlinale, berlinski filmski festival, i koje su živjele u obližnjem novootvorenom luksuznom hotelu.

Gradnja i pad Zida

Onda su došli Zid i hladni rat, grad je podijeljen, a Kudamm je dobio novu ulogu. Ponovno je mijenjan, ovaj put da bi služio kao izlog Zapada. S modernim uredskim zgradama, brojnim prodavaonicama i centrima za zabavu. Ono što se događalo na Kudammu, to je trebao vidjeti cijeli svijet. Ovu medijsku pažnju nakon šezdestih godina koriste kritički suvremenici za političke demonstracije.

Kolona trabanata 10. studenog 1989. prelazi kontrolnu točku Checkpoint Charlie i upućuje se iz istočnog u zapadni Berlin

Kolona trabanata 10. studenog 1989. prelazi kontrolnu točku Checkpoint Charlie i upućuje se iz istočnog u zapadni Berlin

"Ulica izgleda kao borbeno polje. Između policije i prosvjednika došlo je do sukoba. Na žalost, ustanovljeno je da je policija i danas opet nervozno reagirala...". To je radijski izvještaj s Kudamma 1962. Tijekom posjeta perzijskog šaha u lipnju te godine došlo je do nasilnih studentskih nemira. Jedan od prosvjednika, student Benno Ohnesorg pri tom je poginuo od metka. U travnju 1968. studentski je vođa Rudi Dutschke jedva preživio atentat izveden nasred ulice. Oba su ova događaja poslužila kao katalizator za njemački šezdesetosmaški pokret.

Uvijek kad Berlinčani slave, onda to čine na Kudammu. 1989. tu je održana prva Love parade. Ljubitelji nove techno glazbe slavili su na njoj opušteno. Kasnije je Love parade morala odseliti jer je Kudmm za nju postao premalen. Ubrzo nakon prve Love Parade u ulici je održana najemotivnija zabava do tad. U noći s 9. na 10. studenog iste godine, pao je Berlinski zid, a istočni su Nijemci u svojim trabantima vozili po Kudammu, oduševlejno trubili i veselili se zajendo sa zapadnim sugrađanima.

Autor: Kay-Alexander Scholz / S. Kobešćak

Odg. ur.: Z. Arbutina

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic