′Najozbiljnija kriza od kraja hladnog rata′ | Politika | DW | 15.03.2014
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

'Najozbiljnija kriza od kraja hladnog rata'

Ove nedjelje se na Krimu ipak održava referendum o njegovom pripajanju Rusiji. Obzirom na neviđenu propagandu jedva da itko sumnja u ishod, a redom su propali baš svi pokušaji smirivanja stanja.

Dan uoči referenduma na Krimu teoretski vlada šutnja, ali ionako su posvuda plakati gdje se građane stavlja pred "dilemu", Krim u bojama ruske zastave ili Krim preko kojeg je veliki kukasti križ. Oglasa gdje se poziva na ostanak Krima u Ukrajini praktično nema, a i na glasačkim listićima jedva da uopće i postoji mogućnost izbora postojećeg stanja. Svi nevažeći listići će se brojati kao glasovi za priključenje Rusiji, a isto tako, ako se i bojkotira referendum, o čemu je razmišljalo oko 250 tisuća krimskih Tatara, to isto neće utjecati na ishod: nije propisan minimum birača koji trebaju glasovati na ovom referendumu.

Najkasnije nakon što je propao i razgovor američkog ministra vanjskih poslova Kerrya s njegovim ruskim kolegom Sergejom Lavrovom u noći na ovu subotu (15.3.) postalo je očito kako Kremlj niti ne razmišlja o nekakvim ustupcima. I pokušaji međunarodnih tijela su završili tek apelima. Tako je i Vijeće Europe preko Komiteta ministarskih povjerenika pozvalo Moskvu da se suzdrži svih poteza koji bi ugrozili jedinstvo Ukrajine što je ostalo bez odgovora. Uoči referenduma su i u Moskvi održani prosvjedi gdje je nekoliko tisuća građana odbijalo priključenje Krima i izrazilo protivljenje ratu koji bi mogao izbiti s Ukrajinom. Službeni ruski izvori pak tvrde kako se okupila tek "šačica" prosvjednika i kako je nekoliko njih uhićeno, tu se neprestance ponavljaju te optužbe; zbog isticanja nacističkih oznaka i kao strani plaćenici.

Prosvjedi u Moskvi

Prosvjed u Moskvi protiv aneksije i protiv rata

Danas Krim, sutra...

Mnogi mediji u Europi također u ovom referendumu vide "najozbiljniju krizu od pada Berlinskog zida", kako naslovljava tabloid Bild. Jedva da se itko usuđuje i pomisliti, što će se dogoditi ako dođe i do oružanog incidenta. Ali nitko niti ne zna, da li će ruska vrhuška oko Putina biti zadovoljna samo sa Krimom.

To se pokazalo i u incidentu u Harkivu i Donecku na istoku Ukrajine. Tamo su u nemirima ovog tjedna dvije osobe izgubile život, a ukrajinski ministar unutrašnjih poslova tvrdi kako su poginuli bili "unajmljeni provokateri jedne susjedne države koji su profesionalno obavljali svoju zadaću." Moskva pak u tim žrtvama vidi dokaz kako Ukrajina nije sposobna štititi Ruse koje žive u Ukrajini i uzima sebi pravo da ih onda ona zaštiti.

Preporuka uredništva