1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Najdublji pogled svih vremena – Hubble otkrio mladu nakupinu galaksija

Prije nešto manje od četiri godine jedna nova snimka svemirskog teleskopa Hubble među astronomima je izazvala veliko uzbuđenje, ali i tugu. Nakon dvanaestodnevne ekspozicije fotografija jednog sićušnog isječka neba pokazala je jedinstvene detalje ranoga kozmosa. Pozornost sada pobuđuju analitičari te slavne snimke.

Duboki pogled svemirskog teleskopa Hubble u ranu fazu kozmosa s mladom nakupinom galaksija (AP photo, NASA)

Duboki pogled svemirskog teleskopa Hubble u ranu fazu kozmosa s mladom nakupinom galaksija (AP photo, NASA)

Bio je to sićušni pogled na nebo, ali ogromni vremenski skok unatrag. Tako detaljno kao u Hubble Ultra Deep Fieldu astronomi još nikada nisu vidjeli ranu fazu svemira, pojašnjava Sangeeta Malhotra, astronominja sa Space Telescope Science Instituta u američkome Baltimoreu:

"U tom malenom isječku neba otkrili smo najudaljeniju, do sada ikada viđenu nakupinu galaksija. Mi te galaksije promatramo u vremenu kada je svemir bio star svega milijardu godina – danas mu je otprilike 14 milijardi godina. Dakle, galaksije što ih vidimo vrlo su, vrlo mlade i jako, jako daleko. Da bi s te udaljenosti stiglo k nama, svjetlo je moralo putovati 13 milijardi godina."

Još do prije nekoliko godina znanstvenici su na toj udaljenosti, dakle u tom ranom razdoblju kozmičke povijesti, slutili mračno doba bezzviježđa. Za svoja istraživanja astronomi moraju odrediti udaljenost tih slabo svjetlećih objekata, što je vrlo teško, ponekad i nemoguće. Niti načelo "što crvenije – to udaljenije" nije uvijek od pomoći. "Slabo svjetleći crveni objekt mogao bi, naime, biti i ekstremno svijetla galaksija na rubu promatranog kozmosa – ili posve slabašna zvjezdica u sunčevom susjedstvu", upozorava Sangeeta Malhotra:

"Hubble Ultra Deep Field najdublji je pogled u svemir svih vremena. Toj plosnatoj slici podarili smo treću dimenziju na način da smo svjetlo raščlanili u spektre, te tako odredili udaljenost pojedinih objekata. Za tako daleke, a time i tako slabo svjetleće objekte to nikada prije nije bilo moguće. Hubble kamera je načinila normalnu sliku, no snimila je i prilično grube, ali dostatne spektre svih objekata. Sada vrlo pouzdano možemo pronaći i istražiti i najudaljenije galaksije u svemiru."

Svojim projektom "Grapes" – kratica je engleska riječ za grožđe – Sangeeta Malhotra određuje udaljenost objekata. Koliko su visoko obješeni grozdovi na snimci, pokazuje nova kamera ugrađena tijekom zadnjeg održavanja teleskopa 2002. godine. Mjerenja odvajaju bliske, slabo svjetleće objekte od, zbog njihove ogromne udaljenosti, također slabo svjetlećih mladih galaksija ranog svemira – a takvih je iznenađujuće mnogo. Taj nalaz zbunjuje, jer se ubrzo nakon vrućeg velikog praska materija u kozmosu jako ohladila. U svemiru je bilo mračno i hladno. Trebalo je proći dosta vremena da bi prve zvijezde i galaksije ponovno zasvijetlile. Danas ima mnogo zvijezda, a slobodno raspoređena plinska masa među galaksijama ekstremno je vruća. Kozmos je proživio naizmjenične kupke – najprije vruće, potom hladne i mračne, a sada ponovno vruće i svijetle. Sangeeta Malhotra kaže:

"Kada, gdje i kako su nastale prve zvijezde i galaksije? Sada vidimo da je plin u tek milijardu godina mladom kozmosu gotovo u cijelosti već bio zagrijan. Mnoge vruće zvijezde i galaksije već su bile postojale – ali kako je to moguće? Kako su mogle nastati tako brzo? O tome se desetljećima samo nagađalo. Zahvaljujući Ultra Deep Fieldu prvi put su nam dostupni stvarni podaci iz tog ranog doba. Naravno da o tome još uvijek postoji žestoki spor, ali se rasprava više ne vodi oko fantoma, nego oko konkretnih objekata – oko galaksija koje doista vidimo. Naš pogled unatrag zadire sve dublje u kozmičku maglu."