1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Najduže haško suđenje

Suđenje Vojislavu Šešelju je najduže i najkontroverznije u povijesti Haškog suda. I na kraju je vođa srpskih radikala oslobođen po svim točkama optužnice.

Trinaest godina nakon što se dobrovoljno predao Haškom tribunalu, Vojislavu Šešelju je danas (31.3.) izrečena oslobađajuća presuda po optužnici koja ga tereti za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja tijekom sukoba devedesetih godina u Bosni i Hercegovini (BiH) i Hrvatskoj. U optužnici se, između ostalog, navodi da je Šešelj zagovarao politiku ujedinjenja „svih srpskih zemalja“ u homogenu srpsku državu, o kojoj je govorio kao o „velikoj Srbiji“. Ta država je uključivala Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i znatne dijelove Hrvatske i BiH.

Vojislav Šešelj je, prema optužnici, sudjelovao u „udruženom zločinačkom pothvatu“ čija je svrha bila da se većina Hrvata, muslimana i drugih stanovnika nesrpske nacionalnosti silom trajno ukloni iz dijelova Hrvatske, BiH kao i iz pokrajine Vojvodine u Srbiji. Tužiteljstvo je nastojalo dokazati da je udruženi zločinački pothvat trajao od kolovoza 1991. do prosinca 1995. godine i da je u njemu, pored Šešelja, Veljka Kadijevića, Blagoja Adžića, Ratka Mladića i drugih, sudjelovao i bivši predsjednik Srbije Slobodan Milošević.

Zločini Šešeljevih radikala

U optužnici se, pored ostalih, navode i sljedeći zločini: deportacija ili prisilno premještanje desetina tisuća hrvatskih, muslimanskih i drugih nesrpskih civila s velikih područja BiH, Hrvatske i Srbije; ubojstvo mnogih hrvatskih, muslimanskih i drugih nesrpskih civila, uključujući žene i starije osobe, kao i namjerno uništavanje domova i vjerskih objekata hrvatskog, muslimanskog i drugog nesrpskog civilnog stanovništva u Vukovaru, Zvorniku, Sarajevu, Mostaru i Nevesinju; mučenje, premlaćivanje, pljačkanje, seksualno zlostavljanje i održavanje nehumanih životnih uvjeta za hrvatske, muslimanske i druge nesrpske civile te direktno i javno omalovažavanje nesrpskog stanovništva u Vukovaru, Zvorniku i Hrtkovcima, govorom mržnje, a na temelju njihove nacionalne pripadnosti.

Vukovar 1991.

Šešelj je među ostalim optužen i za ratno razaranje Vukovara

Suđenje Vojislavu Šešelju puno je presedana i neočekivanih obrata, kaže za Deutsche Welle novinarka BH radija 1 Mirela Huković-Hodžić. „Današnja prvostupanjska presuda, ma kakva bila, teško da će doprinijeti bržem zalječenju ratnih trauma žrtava ili procesu racionalnog suočavanja s ratnom prošlošću. Naprotiv, kao mnoge dosadašnje presude, podići će političke tenzije i stvoriti ozračje pogodno za dodatnu retraumatizaciju žrtava kojima se političke elite bave uglavnom u dnevnopolitičke svrhe. Na neko vrijeme iz fokusa javnosti će nestati problemi nezaposlenosti, socijalne nejednakosti, korupcije... Zamijenit će ih priče o kredibilitetu Tribunala i retorika 'mi i oni' koju će tanka nit dijeliti od ratnohuškačkog govora mržnje“, kaže Mirela Huković-Hodžić.

Haški sud u predmetu „Šešelj“ nije zaslužio prolaznu ocjenu?

Naša sugovornica podsjeća da se govorom mržnje tijekom i nakon rata, kao i u sudnici Haškog suda, služio i Vojislav Šešelj. „Kada bi se samo kroz prizmu ovog suđenja ocjenjivao rad Tribunala, što bi bilo potpuno pogrešno, teško da bi sud zaslužio prolaznu ocjenu. U prilog tome govore činjenice da suđenje nije završeno u razumnom roku, te da se optuženi grubo, drsko i bez sankcija poigrava međunarodnim pravom. Ako i kada Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju donese pravomoćnu presudu Vojislavu Šešelju, tek tada ćemo moći govoriti o njenim eventualnim efektima i značaju za Hrvatsku, Vojvodinu i BiH“, kaže Mirela Huković-Hodžić.

Presuda Vojislavu Šešelju „jako je bitna“ u kontekstu definiranja političke odgovornosti iz proteklog rata, kaže za Deutsche Welle urednica u Balkanskoj istraživačkoj mreži (BIRN) BiH Erna Mačkić. „Posebno ako se promatra u kontekstu nepravomoćne presude protiv Radovana Karadžića, kojom je bivši Predsjednik Republike Srpske proglašen krivim za udruženi zločinački pothvat koji je, između ostalih, činio i Vojislav Šešelj. Cilj tog pothvata bio je trajno uklanjanje muslimana i Hrvata s teritorija širom BiH“, ističe Erna Mačkić.

Šešelj

Šešelja su u Beogradu mnogi dočekali kao nacionalnog heroja

Suđenje koje potvrđuje odgovornost Srbije?

Ona podsjeća da je „presuda Šešelju bitna i kada se promatra odgovornost Srbije u proteklom ratu u BiH“. „Prema Haaškom tužiteljstvu, Šešelj je usko surađivao s vladom iz Beograda i radio na ostvarenju ideje o etnički čistoj „velikoj Srbiji“. Tužiteljstvo u Den Haagu smatra da je Šešelj dijelio iste ciljeve kao i Slobodan Milošević, koji je preminuo prije izricanja presude. S druge strane, presuda Šešelju je ujedno povijesna i za Tribunal, jer se njome treba definirati i kažnjavanje govora mržnje“, kaže Erna Mačkić.

Suđenje Vojislavu Šešelju najduže je u povijesti Haškog suda. Vođa srpskih radikala 12 godina je bez presude. Više od godinu dana je na slobodi i danas, s dozvolom Tribunala, ne prisustvuje izricanju presude. Tri puta mu je suđeno za nepoštivanje suda, najčešće zbog izjava kojima je nastojao ismijati rad ove institucije. Zbog nepoštivanja Suda osuđen je na ukupno 4 godine i 9 mjeseci zatvora.

Šešeljeve „cirkuske predstave“

Šešelj se nije libio da otvoreno vrijeđa Tribunal zbog čega je i sam proces, prema ocjenama posmatrača, često ličio na „cirkusku predstavu“. „Ja vama da ustanem? Pa vi niste normalni. Vi ste bjelosvjetski ološ. Kako ja vama mogu da ustanem? Ja sam četnički vojvoda“, odgovorio je Šešelj na poziv suca da ustane.

Više puta je govorio kako ga moguća sudska kazna ne zabrinjava. „Izražavam žaljenje što oni koji su pisali Statut nisu predvidjeli smrtnu kaznu, pa da ponosno, dostojanstveno, uspravno, kao moj prijatelj Sadam Husein, takvom kaznom, takvom smrću, zapečatim svoju ideologiju. Ideologija bi postala besmrtna“, rekao je Šešelj.

Šešelj

Šešelj negira sve zločine

Optuženičku klupu Šešelj je doslovno koristio kao političku govornicu sa koje je napadao i vrijeđao žrtve zločina, svjedoke, političke protivnike u Srbiji, službenike Suda ali i „imperijalističke zapadne sile“. „Za Ameriku i njene saveznike politički sam danas opasniji nego što sam bio prije sedam godina. I dalje im smeta moj povratak u Beograd, tako da ćemo mi ovdje imati priliku da se nadgonjavamo narednih sedam, osam godina sigurno. Ali ja neću ni pedlja odstupiti od svojih prava i principa. Ovaj proces se ne može tako lako okončati na moju štetu. On će se, vjerovatno, u krajnjem ishodu okončati na moju štetu, ali ću do tada imati priliku da uzvratim udarce svojim neprijateljima“, zaprijetio je vođa srpskih radikala.

Vojislav Šešelj negirao je sve navode optužnice. Zločine dobrovoljaca srpskih radikala u BiH i Hrvatskoj uglavnom je pripisivao drugim paravojnim jedinicama, najčešće tzv. Srpskoj dobrovoljačkoj gardi Željka Ražnatovića Arkana. Tužiteljstvo je za Šešelja zatražilo kaznu od 28 godina zatvora.

Preporuka uredništva