1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Sport

"Najdraža mi je bila Olimpijada u Sarajevu"

Jedan od najuspješnijh skijaških skakača svih vremena, Jens Weißflog se odlično sjeća ZOI 1984. u Sarajevu gdje je nastupio za momčad DDR-a. To su mu bile prve, ali su ostale i najdraže Olimpijske igre.

Jens Weißflog je 1984. imao samo 19 godina. U Sarajevo na XIV. Olimpijske igre je došao kao jedan od favorita u skijaškim skokovima, jer je iste godine osvojio i turnir „Četiri skakaonice“. Put do olimpijskog Sarajeva za njegovu reprezentaciju tadašnje socijalističke Istočne Njemačke bio je posebno i dug i zanimljiv.

"Raspoloženje u momčadi je bilo jako dobro. Svi smo se veselili odlasku u Sarajevo. To je bilo posebno iskustvo i putovanje. Mi smo putovali vlakom, a putovanje je trajalo 36 sati. Bila je to prilika da se upoznamo, jer se mnogi reprezentativci nisu uopće poznavali. Niti ja nisam znao mnoge iz naše momčadi, kao što su bili vozači boba i klizači“, sjeća se Weißflog.

I za Weißfloga i za reprezentaciju DDR se to dugo putovanje itekako isplatilo. Istočni Nijemci su, uz predstavnike tadašnjeg Sovjetskog Saveza, bili momčad sa najviše osvojenih odličja na toj Olimpijadi. Osvojili su devet zlatnih, devet srebrnih i šest brončanih medalja, a predstavnici SSSR-a su svoje nastupe okrunili sa šest zlatnih, deset srebrnih i devet brončanih medalja.

Jens Weissflog 1984 Sarajevo

Mladi Nijemac je u Sarajevu 1984. tek u drugoj seriji dospio na prvo mjesto i osvojio zlato

I dok je domaća publika na Malom polju na Igmanu bodrila Đulagu, kako su “prekrstili“ slovenskog i tada jugoslavenskog skakača Primoža Ulagu, nakon prve serije skokova najbolji je ipak bio Finac Matti Nykänen. Ali u drugoj seriji je pobjedu na koncu odnio mladi Nijemac Jens Weißflog, skokom od 123 metra. "Bio sam favorit kao i Nykänen. On je vodio u prvoj seriji, ali u sportu je ipak moguće da se sve preokrene“, objašnjava Weißflog.

Najdraža Olimpijada

Bila je to Weißflogova prva zlatna olimpijska medalja i naravno da mu je Sarajevo zauvijek ostalo u srcu: „Sarajevo je za mene posebno. To su bile moje prve Olimpijske igre i već tako nešto novo i posebno. A biti olimpijski pobjednik je san svakog sportaša i nešto najviše što se u sportu može postići. Prve olimpijske igre su uvijek i najdraže“, kaže Jens Weißflog.

Odličja i natjecateljski broj Olimpijade

Njegov natjecateljski broj iz Sarajeva je još uvijek na počasnom mjestu u njegovom hotelu.

To je za mladića iz mjestašca Oberwiesenthala koji je karijeru počeo u Sportskom klubu „Traktor“, bio izvanredan uspjeh. Bila je to kruna njegove dotadašnje sportske karijere iza koje je stajalo mnogo truda i zalaganja. Zbog sportskih obaveza on nije imao priliku da bolje upozna grad i ljude. Sjeća se da je samo jednom prilikom boravio na sarajevskoj Baščaršiji.

„Jednom smo posjetili stari dio grada i sjećam se minareta i zgrada iz osmanskog razdoblja. U Olimpijskom selu u Sarajevu smo jeli europska jela. No prije Olimpijade, tijekom boravka u hotelu, imali smo priliku naručivati specijalitete s jelovnika. Sjećam se bosanskog lonca sa kobasicama punim bijelog luka. Bilo je interesantno“, sjeća se Weißflog.

Sarajevska Olimpijada je već 30 godina iza njega. Teško mu je bilo gledati rat u Bosni i Hercegovini, a posebno razaranje Sarajeva za koje su ga vezale uspomene iz tih olimpijskih dana. „Tužno je kada se bilo gdje ratuje. Ipak, kada se događa tamo gdje je čovjek nekada bio, onda je to još teže. Poslije rata sam vidio i fotografije uništenih olimpijskih objekata i to je zaista bilo tužno.“

On bi se radovao kad bi Sarjevo opet dobio neke Olimpijske igare. Ali i priznaje kako je to danas poduhvat koji zahtjeva golem novac i jasno mu je da će to ostati samo njegova želja.

Jens Weissflog 1996

On je jedan od malobrojnih skakača Istočne Njemačke koji je nakon ujedinjenja naučio 'zapadni', takozvani V položaj pri skoku.

Mladi u DDR-u su imali veće šanse

Weißflog je okončao karijeru onako kako ju je i započeo. Nakon što je i 1996. godine pobjedom na turneji „Četiri skakaonice“ okrunio svoje sportske uspjehe, povukao se iz profesionalnog sporta. U Oberwiesenthalu, na skakaonici u Fichtenbergu, priredio je oproštajnu priredbu. On se ubraja među četiri najuspješnija svjetska skakača svih vremena i najuspješniji je skakač Njemačke. U svojoj karijeri osvojio je tri zlatne olimpijske medalje i jednu srebrnu. Trinaest puta su na njegovim prsima zasijale medalje na svjetskim prvenstvima, od kojih su tri bile zlatne. Ukupni pobjednik na svjetskim kupovima bio je 1984, a četiri puta je osvajao zlato na turneji „Četiri skakaonice“.

On je jedini istočnonjemački skakač koji je, nakon pada Berlinskog zida, uspio savladati i takozvani V-stil, koji je propisivao Sportski savez Savezne Republike Njemačke. Nerado govori o politici, ali se i njemu nameću usporedbe Zapadne i Istočne Njemačke.

„U DDR-u su mladi imali veću podršku. Sva nadarena djeca mogla su trenirati neki sport, bez obzira na to da li su im roditelji imali novca ili ne. To je bila velika prednost sportskog sistema u DDR-u, makar je i on imao svojih nedostataka.“

Jens Weißflog

Sada je hotelijer i ne žali što nije nastavio karijeru kao trener.

Weißflog u svemiru

Weißflog danas radi kao hotelijer u rodnom Oberwiesenthalu. Njegov hotel je smješten na šumovitoj padini “najvišeg njemačkog grada“. Nije se pokajao što nije nastavio karijeru u profesionalnom sportu.

„Završetkom moje sportske karijere sazrela je i ideja o gradnji hotela i o tome da se bavim hotelijerstvom. Nisam želio biti samo investitor, već sam htio i raditi. To me više zanimalo od trenerskog poziva. Iz današnje perspektive je to bila ispravna i prava odluka.“

Zanimljivo je da je, na inicijativu njemačkih astronoma, planetoidu koji se na svojoj putanji oko naše planete Zemlje nalazi negdje između Marsa i Jupitera dano ime po Jensu Weißflogu. „Do toga je došlo na prijedlog dvojice Nijemaca koji svakodnevno promatraju zvijezde. Oni su mi rekli da, pošto sam tako daleko letio, moram imati svoju zvijezdu“, objašnjava Jens Weißflog uz smijeh na kraju razgovora za DW.

Preporuka uredništva