1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Nada u novi početak

Promjena vlasti uzrokovana prosvjedima u Ukrajini bi sada trebala dobiti svoj epilog. Nakon prijevremenih izbora održanih u svibnju, sada, krajem listopada bi trebao biti izabran i novi parlament. A pobjednik se već zna.

Dok se na istoku Ukrajine i dalje puca, usprkos postignutom primirju, Ukrajinci biraju novi parlament. Pet mjeseci nakon prijevremenih predsjedničkih izbora, zastupnici koji će sjediti u ukrajinskom parlamentu će također biti izabrani prije vremena. To je taj "novi početak" koji su zahtjevali oporbeni prosvjednici krajem prošle godine. U odmetnutim područjima, Donjecku i Lugansku izbori će biti održani naknadno.

Nakon 1994. i 2007. ovo su treći prijevremeni parlamentarni izbori u novijoj povijesti Ukrajine. Ali, kako smatra Viktor Samjatin iz kijevskog Centra Rasumkov za ekonomske i političke studije, ovaj put su izbori od "životne važnosti". "Radi se o tome hoće li Ukrajina preživjeti kao država", kaže ovaj stručnjak u razgovoru za DW.

U izbornoj trci sudjeluje ukupno 29 stranaka za 450 zastupničkih mjesta. A pobjednik se zna već mjesecima - Petro Porošenko. Savez koji nosi ime predsjednika (Blok Porošenko) je prema anketama u prednosti u odnosu na ostale kandidate, i trebao bi dobiti oko trećinu glasova birača. Uz to treba spomenuti da je ovaj Savez osnovan tek krajem kolovoza ove godine a zasnovan je na Porošenkovoj stranci "Solidarnost".

Tako je milijarder Porošenko brzinom svjetlosti ušao u ukrajinsku politiku. Njegova stranka "Solidarnost" do sada je postojala samo na papiru, nije bila zastupljena ni u parlamentu. Za Porošenka kao predsjednika ovi izbori su veoma važni jer, prema ukrajinskom ustavu mnogo veću moć imaju ukrajinski parlament i vlada nego predsjednik. Stručnjaci smatraju da je Porošenkov cilj da sam osvoji većinu.

Petro Poroschenko

Petro Porošenko

Povratak generacije Juščenko

Predsjednik je pokušavao za svoju stranku pridobiti i premijera Arsenija Jazenjuka. Ali, njih dvojica ne mogu zajedno. Umjesto njega uspio je u svoj blok dovesti kijevskog gradonačelnika i svjetskog šampiona u boksu Vitalija Klička. Kličkova stranka koja je već u parlamentu jedan je od stupova "Bloka Porošenko".

Bez obzira tko će u ovom bloku biti vodeći kandidat, Vitalij Kličko ili bivši ministar unutarnjih poslova, "Blok Porošenko" se u svakom slučaju sastoji od političara iz vremena prozapadno orjentiranog predsjednika Viktora Juščenka. Tako bi trebalo da na vlast dođe generacija koja je do 2010. bila na vlasti.

Porošenkovoj stranci, sudeći po anketama, za takav uspjeh presudno je bilo više faktora, smatra stručnjak Samjatin. "S Porošenkom mnogi u prvom redu povezuju mirno rješenje sukoba u istočnoj Ukrajini." Također i Porošenkov reformski program "Strategija 2020" je dobro primljena. A dio strategije je i predsjednikovo obećanje da će do tada zemlju uvesti u Europsku uniju.

No, situacija u istočnoj Ukrajini bi mogla postati katastrofom za Porošenka. Njegovu odluku da separatistima da više autonomije mnogi smatraju greškom i zbog toga nailazi na kritike. Desni populisti poput Oleha Ljaška, vođe Radikalne stranke, tu odluku karakteriziraju kao "kapitualciju". No, prema anketama desno populističke stranke na predstojećim izborima ne bi trebala prijeći brojku od pet posto što je neophodno za ulazak u parlament.

Razlaz Timošenko i Jazenjuka

Arseni Jazenjuk

Arseni Jazenjuk

Kao Porošenkova suparnica sa svojom strankom "Otadžbina" na izborima sudjeluje i bivša premijerka Julija Timošenko. Ali, kako se procjenjuje neće dobiti ni blizu onoliki broj glasova kao 2012. Tada je još bila u zatvoru, a njenu stranku je predvodio sadašnji premijer Jazenjuk. No, ovaj put su Timošenko i Jazenjuk na različitim putevima. Jazenjuk predvodi svoj vlastiti savez koji se zove "Narodni front" kojem su se priključili mnogi političari iz tabora Julije Timošenko.

Kao veliki gubitnici ovih izbora su pristalice donedavnog predsjednika Viktora Janukoviča, koji je prebjegao u Rusiju. Mnogi od njih su se priključili jednom oporbenom bloku, no upitno je hoće li ući u parlament. Jer, njihovi birači žive mahom na, od Rusa anektiranom, otoku Krim i u istočnoj Ukrajini. Isto vrijedi i za komuniste.

Kako sada stvari stoje, u novom parlamentu bi trebala po prvi put bude prevladati prozapadna većina. Ali, kako smatra Samjatin "kada je riječ o ovim izborima još uvijek nema prave konkurencije u idejama i programima".

Preporuka uredništva