1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Nada u još jednu priliku

Američka Demokratska stranka i ovoga će puta za svog predsjedničkog kandidata izabrati Baracka Obamu. Mada je neizvjesno hoće li on ponovo uspjeti oduševiti birače budući da su mnogi razočarani.

2008. oduševljenje je bilo bezgranično. "Yes we can" - glasio je slogan s kojim je karizmatični predsjednički kandidat Obama motivirao svoje pristaše. On im je obećao "Hope and Change", "Nadu i promjene". Barack Obama je tada izjavio: "Znam da nisam imao dovoljno vremena da bih istražio strukture vlasti u Washingtonu, ali bio sam tamo dovoljno dugo da znam da se Washington mora promijeniti."

Četiri godine kasnije optimizam je zamijenilo otrežnjenje. Barack Obama mora priznati: "Imamo još puno posla." On neumorno putuje od jedne savezne države do druge, natječe se za još jedan mandat. Iowa, ukojoj je je na prošlim izborima pobijedio republikanskog kandidata Johna McCaina, ovoga puta će biti savezna država u kojoj će se voditi velika bitka, budući da ondje u ispitivanjima javnog mnijenja i Obama i njegov republikanski protivnik Mitt Romney imaju podjednaki broj glasova.

Obama i Romney i američka zastava

Obama i Romney trenutačno imaju podjednaku podršku birača

Nesavršeni predsjednik

Na predizbornom skupu u školi u gradiću Marshalltownu u Iowi Obama pokazuje skromnost: "Već sam 2008. rekao da nisam savršen - to možete pitati i moju suprugu Michelle - i da neću biti savršen predsjednik." No, on naglašava da će se svaki dan boriti za interese svojih birača jer, kako kaže, mora se "još više škola sagraditi, još više učitelja zaposliti, još više vojnika vratiti kući, još više cesta izgraditi".

Popis onoga što bi predsjednik još htio ostvariti može se produžiti. Prije svega s njegovim obećanjem da će zemlju izvesti iz gospodarske krize. Stopa nezaposlenosti od osam posto je za američke prilike alarmantna, a gospodarstvo se vrlo sporo oporavlja, unatoč milijardama iz državne pomoći koje su odobrene na Obamin zahtjev 2009. godine. I druge zakonske inicijative, poput reforme prava doseljenika ili financijskog tržišta, do sada su samo na pola provedene.

Borbe s republikancima

Ali zato je u ožujku 2010. na snagu stupila reforma zdravstva, na koju se Obamina vlada najviše koncentrirala. Tu reformu nije bilo lako progurati kroz Kongres nakon što su demokrati u siječnju 2010. u Senatu izgubili jedno zastupničko mjesto, a nakon izbora u studenome iste godine izgubili su i većinu u Predstavničkom domu. Od tada traju borbe za vlast između predsjednika i Kongresa zbog kojih trpi zakonodavstvo i koje su 2011. državu dovele do toga da skoro nije bila u stanju plaćati svoje račune.

Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da je Obama izgubio podršku dijela građana. Kada je preuzeo vlast s njim je, prema ispitivanjima koja je proveo institut Gallup, bilo zadovoljno 68 posto Amerikanaca. Danas ga podržava 45 posto njih. U istom razdoblju uoči izbora demokrat Bill Clinton je imao podršku 52 posto, a republikanac George W. Bush 49 posto građana. Podrška Obami opada unatoč tomu što je ostvario i brojne uspjehe: osim zdravstvene reforme, spasio je i američku automobilsku industriju, a ispunio je i predizborno obećanje i povukao američku vojsku iz Iraka.

"Naprijed" umjesto "Nada i promjene"

Osama bin Laden

Uklanjanje bin Ladena je bio najveći uspjeh

Obamin uspjeh koji je sigurno imao najviše odjeka je eliminacija vođe terorističke organizacije Al-Kaide Osame bin Ladena. To je predsjednik istaknuo i u svom ovogodišnjem govoru o stanju nacije: "Po prvi put nakon dva desetljeća Osama bin Laden ne predstavlja prijetnju ovoj zemlji."

Bili zadovoljni njegovim radom ili ne, većina Amerikanaca Obamu i dalje smatra simpatičnim. Prema Gallupovoj anketi iz lipnja ove godine, on je osvojio simpatije 81 posto ispitanika dok je republikanski predsjednički kandidat Mitt Romney simpatičan samo za 64 posto građana. Obama se nada da će profitirati od toga. Nade u njega i dalje polaže i njegova Demokratska stranka koja će ga na svojoj konvenciji u Charlotteu u saveznoj državi Sjevernoj Karolini (4. do 6. rujna) ponovo izabrati za svog predsjedničkog kandidata.

I to premda je ovoga puta predizborni slogan znatno manje karizmatičan. Umjesto "Nada i promjene" on sada jednostavno glasi "Naprijed".