1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Nacionalizam u Srbiji danas

Nakon što je Srbija podnijela zahtijev za kandidaturu za članstvo u Europskoj uniji, mediji na Zapadu upozoravaju da je Srbija još uvek opterećena nacionalizmom. U kojoj je mjeri on prisutan i koja su njegova uporišta?

EU ne, Rusija da!

"EU ne, Rusija da!"

Vladavina Slobodana Miloševića ostat će zapamćena kao vrhunac nacionalističkog zanosa, koji je za mnoge bio jedan od generatora sukoba na prostoru bivše Jugoslavije. O tom vremenu napisane su brojne knjige i studije, i sigurno je da diskusija o njemu još nije završena. Deset godina kasnije Srbija je podnijela zahtijev za kandidaturu za članstvo u Europskoj uniji, ima demokratsku vladu i predsjednika, ukinute vize za Europu, ali i procjenu da se još uvek nije oslobodila nacionalizma.

Mladi Srbije za vrijeme prosvjeda protiv ondašnje vlade

Mladi Srbije za vrijeme prosvjeda protiv ondašnje vlade

Ostaci radikalnog nacionalizma iz devedesetih godina još uvijek postoje u Srbiji, kaže za Deutsche Welle Andrej Nosov iz Inicijative mladih za ljudska prava – iako on danas više nije pokretač negativnih pojava u društvu i kod političke elite:„Dakle, on je prisutan, on je dio nekog našeg javnog mnijenja, i prije svega neki oblici, rekao bih, su posljedica takve nacionalističke politike. Kao što su recimo ksenofobija, loš odnos prema institucijama, ili jednostavno kao jedna kultura nekažnjavanosti koja se osjeća kod naše političke elite i institucija. U toj mjeri mi zapravo prije živimo u posljedicama nekakve nacionalističke politike, nego što je ona danas glavna ideja vodilja koja pokreće politički život Srbije.“

Nacionalizam u defenzivi

Analiza stupnja nacionalizma u Srbiji i njegovog utjecaja na društvo i demokratske procese, nalazi se u skoro svim godišnjim izvještajima Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji. Predsjednica tog odbora Sonja Biserko kaže da je nacionalizam dosegao svoj maksimum tijekom vladavine Vojislava Koštunice. Nakon izbora 2008. godine, Srbija, prema njezinom mišljenju, ulazi u jedno sasvim drugačije razdoblje. Ona kaže da "taj nacionalizam nije tu, ali se probija i neka druga orijentacija, i neka druga očekivanja kod građana. I u tom smislu, država po prvi put pokušava nekako uvesti red u taj opći kaos, i u tu nasilničku sliku koju smo živjeli toliko dugo. To je rezultat i te Miloševićeve politike. U posljednje dvije-tri godine je tako došlo do pomaka u nekim reformskim zahvatima, u vojsci i policiji, i sada, evo, kao najtvrđi orah se pojavljuje sudstvo, odnosno i sudstvo je došlo na red za reformu uz velike otpore koji postoje.“

Gospodarska kriza dovela do otrežnjenja

Za neke Srbe Mladić i Karadžić predstavljaju heroje

Za neke Srbe Mladić i Karadžić predstavljaju heroje

Svjetska gospodarska kriza je također uvjetovala srpski odmak od nacionalizma i na neki način dovela do otrežnjenja - ističe Sonja Biserko. Iako otpori i dalje postoje, približavanje Srbije Europskoj uniji ipak povećava povjerenje građana prema međunarodnoj zajednici što je prema njezinom mišljenju dovelo i do osvješćenja, ne samo kod građana već o kod elite koja je za to odgovorna."...jer, pokazalo se da je Europska unija alternativa koja ipak Srbiji nudi neka rješenja, i neku vrstu solidarnosti. To je prilika koju bi trebalo iskoristiti, jer sadašnja vlada su sučeljava s ogromnom opstrukcijom koju sprovode neki konzervativni elementi srpskog društva.“ zaključuje Sonja Biserko.

Mladi – izgubljeni u nacionalizmu?

Ostaci radikalnog nacionalizma još postoje

Ostaci radikalnog nacionalizma još postoje

Iako mnogi nade polažu u mlade generacije, ne može se zaboraviti činjenica da su mladi u Srbiji u velikoj mjeri sudionici negativnih trendova. Nasilje na ulicama i sportskim terenima, prijetnje medijima, aktivno sudjelovanje u aktivnostima desničarskih organizacija, idolopoklonički odnos prema ratnim zločincima, - samo su neki od pokazatelja da mlade generacije zahtijevaju dodatnu pažnju. Andrej Nosov primjećuje da Srbija ima čitavu seriju izgubljenih generacija, i da afirmacija europskih vrijednosti često izgleda kao uzaludan posao, kaže on i dodaje da "ima vrlo malo konkretnih stvari koje se tiču Europe, koje su tako uvjerljive i opipljive kao što je to vjerovanje u te heroje i idole. Dakle, nisu samo izgubljene one generacije koje su morale sa 20 ili 23 godine ići u rat, već su to i ove sadašnje generacije koje praktično ne razumiju što se dogodilo u prošlosti, i zašto nas ta Europa i taj svijet tako ne vole. I onda vam nacionalizam, Mladić, vjerovanje u ratne heroje, Srpska napredna stranka, i takve stvari budu nekako prirodan odgovor na sva ta pitanja.“

Problematičan odnos prema prošlosti

Dojam koji postoji na Zapadu da u Srbiji još uvek postoji hiper-nacionalizam, odnosi se, prije svega, na odnos prema prošlosti i ratnim zločinima, kaže Nosov. Takav odnos zapravo otežava suradnju sa susjednim zemljama, i predstavlja utočište nacionalističkih snaga.

No, glavni oslonac nacionalizam još uvijek pronalazi u političkim strankama, koje i dalje nisu reformirane. Sa druge strane, kao neka vrsta podrške, su srpska Crkva, Srpska akademija znanosti i umjetnosti, kao i čitav jedan javni prostor u kome se Srbija vidi kao jedina žrtva u bivšoj Jugoslaviji.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odg.ured: Željka Telišman