1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Nacionalizam u BiH - narativ koji traje

Nazadovanje BiH u svakom pogledu vidljivije je iz dana u dan. Politički analitičari smatraju da nacionalizam cvjeta, dok se ekonomska i polička kriza produbljuju. Nacionalizam u BiH je narativ koji traje.

Grafit četničkog vojvode Draže Mihailovića u Gackom (DW/Z. Ljubas)

Grafit četničkog vojvode Draže Mihailovića u Gackom

Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik početkom mjeseca izjavio je u Istočnom Sarajevu kako je "referendum veliko dostignuće za Srbe u Srpskoj”, a nedavno je predložio i novi referendum - o tome treba li BiH pristupiti NATO-u ili ne.

Predstavnici vodećih hrvatskih stranaka, predvođenih Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) u BiH, također sve češće spominju treći entitet kao krajnji instrument ostvarivanja jednakopravnosti Hrvata u BiH. U tome podršku imaju i od vlasti Republike Hrvatske čiji je premijer Andrej Plenković tijekom nedavnog posjeta Bosni i Hercegovini poručio da Hrvatska želi "puno poštivanje prava Hrvata uz puno poštivanje i ostalih naroda i drugih ljudi u BiH, a poštovat ćemo rješenja na tragu recentnih poruka poslanih od strane predsjednika Dragana Čovića”.

Poruke koje paraju uši drugima i drukčijima prošli mjesec poslane su iz naselja Ilidža pokraj Sarajeva gdje je otvorena nova džamija, a tom prilikom, kako su prenijeli lokalni mediji, poručeno je da je ”došlo vrijeme da se zna da ovdje žive muslimani, dobri i otvoreni ljudi”, te da "džamije ne ugrožavaju nikoga”. Prema posljednjem prijeratnom popisu, na Ilidži je živjelo oko 43 posto Bošnjaka koji danas u toj općini čine većinu.

Novootvorena džamija na Ilidži (DW/Z. Ljubas)

Novootvorena džamija na Ilidži

Prikrivanje stvarnih problema

"Kad god čujem da neko spominje referendume, revizije, različite deklaracije i rezolucije, znam da se iza toga krije nešto drugo što treba da se prikrije i da se pažnja građana odvuče sa stvarnih problema”, kaže politička analitičarka Ivana Marić u razgovoru za Deutsche Welle. Dodaje kako "nije tajna da pojedine političke stranke na izborima ostvare bolje rezultate kada izazovu sukobe na nacionalnoj osnovi, jer se tada mogu lažno prikazati kao ekskluzivni zaštitnici ‘svog' naroda od imaginarnog neprijatelja”.

Sličnog stava je i profesor Enver Kazaz koji smatra da je "nacionalizam u BiH očigledno proizvod političkih elita koje nisu sposobne razriješiti mnogostruke krize - ustavnu, ekonomsku, moralnu, pravosudnu, itd. i onda se hvataju jakih ideoloških narativa koji im osiguravaju opstanak na vlasti”. "Ovdje se radi o nacionalizmu karakterističnom za BiH koji na bazi neriješenih odnosa prošlosti neprestano paralizira budućnost. To je nacionalizam koji je patuljast, nesposoban da porazi onog drugog, pa mi živimo u zemlji jednakih nacionalizama koji se međusobno održavaju na vlasti i stalno drže jednu-istu ravnotežu”, kaže Kazaz za Deutsche Welle.

Dragan Bursać (DW/A. Slavnic)

Bursać: političari žele ostati u žiži javnosti

Dragan Bursać, novinar i kolumnist iz Banje Luke, koji je zbog svojih otvorenih, kritičkih stavova primio i prijetnje smrću, također tvrdi da se "nacionalne tenzije uvijek podižu iz dva razloga - kako bi političari ostali u žiži medijske javnosti i da se narod ne opusti”. "Inače, političare apsolutno ne zanima što su im rezultati rada katastrofalni. Zašto? Pa ne podnose nikome račune, desetljećima. Oni čak nemaju potrebe niti da nekakvim spinom zataškavaju svoj nerad”, naglašava Bursać za Deutsche Welle i zaključuje: "Ovo je toliki stupanj bahaćenja da je sasvim sigurno nezabilježen u Europi nakon Drugog svjetskog rata.”

Kakav narod – takva vlast

"Političarima su interesi građana na zadnjem mjestu i o tome razmišljaju samo pred izbore. Ostatak vremena se bave sobom, uživaju u beneficijama i gledaju kako da što više profitiraju”, smatra Ivana Marić. "Pošto nemaju čime da se pohvale, političari pribjegavaju popunjavanju medijskog prostora izazivanjem sukoba, čak i tamo gdje ga i nema”.

Profesor Kazaz smatra da je stanje teško promijeniti, jer "što se tiče samog naroda, on već 20 godina poslije rata bira jedne te iste političare na vlasti i prima se na slike nacionalizma. Kakav narod, takva vlast, najjednostavnije rečeno”.

S još više pesimizma Marić pojašnjava: "Nema čarobnog štapića za rješenje ove krize. Nacionalizam traje u institucijama sustava, nameće se kroz obrazovanje, on je dio obiteljskog odgoja, on je dio vjere kao osnove društvenog identiteta i ne vjerujem da će nacionalizam moći biti dekonstruiran, odnosno da će on pasti dok se ne istroše njegovi narativi. Obično, u ovdašnjoj povijesti, trošenje takvih narativa ideološke prirode traje po nekih 50 godina.”

Akademska zajednica – proizvođač nacionalizma

Ivana Marić (KAS)

Marić pesimistično gleda na političku situaciju u Bosni i Hercegovini

Kazaz za nacionalizam okrivljuje i akademsku zajednicu. "Nacionalizam se proizvodi unutar akademske zajednice i ona je ključno mjesto njegove ideološke tvorbe. Akademska zajednica je, u glavnini, mediokritetska i njezino pridržavanje i njezina proizvodnja nacionalizma je dugoročna. Ona nacionalizam prodaje kao čisto znanje, pogotovo iz oblasti društvenih i humanističkih znanosti i ona zapravo obavlja najgori i najprljaviji ideološki posao”, tvrdi Kazaz u izjavi za DW. Bh. akademska zajednica je, zaključuje Kazaz, "izdala ideale akademske znanosti i odala se najpovršnijoj malograđanštini i mediokritetstvu”.

Unatoč dugogodišnjoj prisutnosti u BiH, međunarodna zajednica, smatra Enver Kazaz, nije doprinijela smanjenju nacionalizama, naprotiv. "Nakon onog što je donijela moderna europskoj zapadnoj civilizaciji u cjelini, pa i svijetu, a to su veliki kozmopolitski internacionalistički narativi, ideje progresa i napretka, 21. stoljeće je otpočelo kao stoljeće kriza - ekonomske, političke, klimatske krize,... i 21. stoljeće je na velika vrata dovelo neokonzervativizam. Dakle cijeli svijet je krenuo za konzervativnim, nacionalističkim politikama.”

Međunarodna zajednica u BiH stoga, smatra Kazaz, ne može dijagnosticirati "ono što bismo nazvali liberalnim, odnosno lijevim snagama, nego neprestano, pregovarajući s nacionalistima, ona im, zapravo, stalno daje legitimitet”.

Bez obzira na trenutnu situaciju i ništa bolje prognoze za poboljšanje stanja u narednom razdoblju, Ivana Marić smatra da se unutarnja struktura i teritorijalna organizacija BiH ipak neće promijeniti bez suglasnosti sva tri naroda.

"Zbog toga možemo u miru promatrati prepirke između Bošnjaka koji bi željeli centralistički uređenu državu, Srba koji žele odcjepljenje RS-a i Hrvata koji žele treći entitet, jer se ništa od toga neće ostvariti. Bar ne u doglednoj budućnosti”, zaključuje Marić.

 

Preporuka uredništva