1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Na trećini Njemačke su "opasno zagađene" podzemne vode

Koliko god se u Njemačkoj pazi na okoliš, jedva da postoje propisi o korištenju gnojiva u poljoprivredi. Čak i EU razmišlja o tužbi protiv Njemačke jer su nitrati već uvelike zagadili podzemne vode.

Naizgled, Njemačka je postala čista zemlja. Još u šezdesetima nije bilo domaćice, na primjer u Rurskoj oblasti, koja bi se odvažila sušiti rublje na otvorenom zraku: od čađe i prljavštine je rublje mogla odmah opet staviti u perilicu. U sedamdesetima se film iz foto-aparata mogao razviti i u vodi rijeke Rajne - u njoj je bilo dovoljno kemikalija da pokrene kemijski postupak.

Danas u rijeci Rajni opet plove ribe, a zrak je kud i kamo čišći nego što je bio u doba kad su se svugdje dimile tvornice i čeličane. Ali, to je tek privid: kako su utvrdili novinari pokrajinskih javnih postaja WDR i NDR, u sve većem području Njemačke su podzemne vode zagađene nitratom čija je koncentracija ponegdje i daleko iznad dozvoljene granice od 50 miligrama po litri.

U nekim pokrajinama je stanje alarmantno: u Sjevernom Porajnju i Vestfaliji na zapadu Njemačke na čak 40% površine nalazi u podzemnim vodama premašuju smjernice Europske unije, u tradicionalnim poljoprivrednim i stočarskim pokrajinama Schleswig-Holsteinu i Donjoj Saskoj je još gore: tamo su na preko polovice površine podzemne vode već zagađene. I njemačko ministarstvo za okoliš u svom izvješću polazi od toga da je glavni zagađivač - poljoprivreda.

Svinje

Velike farme u kojima je stotine ili čak tisuće životinja svakako imaju problem - što s njihovim izmetom?Najjednostavnije ga je isuti na polje...

Seljaka nitko ništa ne pita

Jer maltene bizarno je pragmatično rješenje kojim se u Njemačkoj industrija i prije svega kemijske tvornice odvraćaju da ne bacaju na zemlju baš svaki otrov koji proizvode: u pravilu im je dozvoljeno da sami eksploatiraju podzemne vode ispod svoje tvornice - i tako niti njima nije u interesu da je onda ona zagađena.

S druge strane, poljoprivrednike jedva tko nadzire. Štoviše, obzirom da je na primjer u Nizozemskoj strogo regulirana upotreba i umjetnog i prirodnog - dakle stajskog gnojiva, tamošnji poljoprivrednici su sretni ako svoje gnojivo mogu posuti po polju poljoprivrednika u Njemačkoj. Nizozemac se riješio problema, Nijemac je pognojio svoje polje - i jedini je problem da je onda i u podzemnoj vodi previše nitrata.

Ministrica okoliša, političarka socijaldemokrata Barbara Hendricks je svjesna tog problema i već odavno se zalaže za nove, mnogo strože odredbe o korištenju gnojiva. Načelno, i njemački ministar poljoprivrede Christian Schmidt iz bavarskih kršćanskih demokrata također tvrdi kako se i to ministarstvo "već duže vrijeme" bavi izradom novih propisa. Ali makar je taj novi zakon već nekoliko puta bio najavljen - sad se govori da će se o njemu raspravljati idućeg proljeća, do sada se nije dogodilo baš ništa.

Traktor prska njivu

U Nizozemskoj je već ograničeno zasipanje polja gnojivom - i zato su spremni čak i platiti njemačkom seljaku da to prospe po svom polju.

Njemačkoj već prijeti i tužba

Jer naravno da najveći otpor takvim novim propisima dolazi iz čitavog mnoštva udruga poljoprivrednika. Njihova krovna udruga Deutscher Bauernverband se u pismenom priopćenju požalila kako je "problem što propis o korištenju gnojiva predviđa mnoštvo detaljnih propisa koji su previše kruti i daleko od prakse u svakodnevici." Isto tako, u pismu novinarima ovih njemačkih postaja udruga sumnja u točnost mjerenja zagađenosti podzemnih voda koje je provelo Ministarstvo okoliša. Oni tvrde kako je u izvješću iz 2012. izmjereno čak poboljšanje kvalitete podzemnih voda.

Zapravo je i u Europskoj komisiji poznat ovaj problem u Njemačkoj i u redovitim razmacima upozoravaju Berlin da nešto poduzme. Proljetos je vlada u Berlinu upozorena kako EK razmišlja i o tužbi protiv Njemačke pred Europskim sudom jer je zagađenost podzemnih voda u Njemačkoj "izuzetno zabrinjavajuća", piše u pismu upućenom njemačkoj Vladi.

Problema su svjesni i u stranci Zelenih, a političarka te stranke Bärbel Höhn koja je i predsjednica parlamentarnog povjerenstva za okoliš traži "novi početak u poljoprivredi", rekla je novinarima postaja WDR i NDR. Jer ona upozorava: "I to je cijena koju plaćamo kad jedemo jeftine odreske."

Spominjanje odreska nije slučajno i svinjogojstvo je tu daleko najveći problem. Na to upozorava i organizacija za očuvanje okoliša Greenpeace koja visoku koncentraciju nitrata u podzemnim vodama neposredno povezuje s "eksplozijom produkcije jeftinog mesa u pokrajinama poput Donje Saske i Schleswig-Holsteina".

Stručnjak za poljoprivredu te organizacije Martin Hofstetter ukazuje kako se stvorila "nečasna spona između jednostrane politike u poljoprivredi i lobija poljoprivrednih kombinata i koja se skrbi da se dopušta izgradnja golemih postrojenja za uzgoj stoke i da se čak povećava udio industrijski uzgojenih životinja. A ta spona je onda i odgovorna da se već tri godine samo govori o novom propisu o korištenju gnojiva."

Preporuka uredništva