1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Na tisuće protiv Telekoma

default

Koja je razlika između kupnje dionice neke tvrtke i kupnje lutrije? Naravno - barem bi trebala biti ogromna razlika. Kupnjom dionice se kupuje učešće u nekoj tvrtki i na vama je da procjenite, kolika je njena vrijednost i da li će ona rasti. No postoji problem ako se rečena tvrtka u svom prospektu hvali imutkom - konkretno, riječ je o nekretninama koje izgleda da su bile daleko precijenjenje. Još je veći problem kada je ta tvrtka nekoć državni monopolist, Deutsche Telekom i koja je svoje dionice predstavljala kao prave "narodske dionice" sa kojima će i "običan čovjek" steći imutak. No dogodio se smak dot.com kompanija, dionice Telekoma su pale duboko u provaliju i sada dolazi epilog u obliku sudskog procesa kakav se ne pamti u povijesti njemačkih trgovačkih sudova.

Riječ je o ukupno 2100 pojedinačnih i skupnih tužbi iza kojih stoji približno četrnaest i pol tisuća ljudi, a zastupa ih više od 750 odvjetnika. Uz Telekom na optuženičkoj se klupi nalazi i bivši predsjednik uprave Ron Sommer, Savezna Republika Njemačka i Kreditna banka za obnovu, iz čijeg posjeda potječu dionice koje su otišle u emisiju, te konačno Deutsche Bank, koja je 1999. i 2000. također sudjelovala u organiziranju njihove emisije i prodaje. Ukupni iznos oko kojeg se spori, prema procjeni suda kreće se oko stotinu milijuna eura, no on bi se još mogao i povećati, jer su u međuvremenu stigle nove tužbe. Toliki broj pojedinačnih spisa jedno sudsko vijeće obrađuje deset godina. ”Toje već opterećenje, naravno golemi posao, i već ste sigurno informirani da je procesni materijal golem, s puno, vrlo puno detaljnih informacija koje se moraju obraditi,” izjavio je sudac Meinrad Wösthoff. Predsjednik sudskoga vijeća je stoga izabrao deset slučajeva koji pokrivaju sve tipične aspekte i koji će imati ogledni karakter.

Većina tužbi odnosi se na treću tranšu Telekomovih dionica, koje su na burzu puštene u ljeto 2000. godine. Ulagači su tada za njih plaćali 66,50 eura, a taj tečaj od tada do danas nikada više nije postignut. Brojni razočarani dioničari smatraju da su bile precijenjene i Telekomu predbacuju da je u prospektima krivo predočio stanje stvari, te da je prešutio rizike. Zemaljski sud u Frankfurtu osobito će se baviti time što je Telekom prilikom privatizacije sve svoje zgrade i zemljišta stavio pod jednu stavku, primjenivši takozvani klaster postupak i u bilancu uzeo prosječnu cijenu. Sudac Wösthoff u svom prvom privremenom očitovanju to je ocijenio nedopustivim, ali će se tek dodatnom ekspertizom utvrditi da li bi se kod pojedinačne procjene 11000 zemljišnih jedinica i 30000 zgrada došlo do drugoga rezultata i koliko je to pitanje bilo značajno za jamstva iz burzovnoga prospekta na koji se odnosi ovo more tužbi malih dioničara.

Tuženu stranu zastupa osam odvjetničkih ureda, a Telekomov branitelj Bernd Wilhelm Schmitz je uvjeren da će daljnji tijek suđenja potvrditi da su sve optužbe neutemeljene. ”A to se naravno odnosi i na utvrđivanje vrijednosti nekretnina,” naglašava Schmitz.

No, na strani onih koji su podigli tužbe sigurni su u to da će dobiti parnicu. Jedan od rijetkih malih dioničara koji su se izravno uključili u suđenje je Otto Uebelhör. On je novinarima izjavio: "Tu ima malo gnjeva, ali i nade da će se nešto od tog novca koji je otišao vratiti." Ali do konačnog će se ishoda poprilično pričekati. Sam početak procesa odgođen je do 21. lipnja. A čak i ako bi suđenje zatim poprimilo brži tempo, pretpostavlja se da bi spor mogao trajati godinama, jer će strana koja bude izgubila vjerojatno uložiti prigovor.