1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Na sveučilišta umjesto na bauštele

Svaki drugi strani student u Njemačkoj poslije studija ostaje u zemlji. U ranim gastarbajterskim vremenima su Hrvati dlazili kao fizički radnici. Danas su to uglavnom studenti ili liječnici i inženjeri.

Iako je broj stranih studenata u Njemačkoj neko vrijeme stagnirao, od 2009. godine sve više mladih se odlučuje za studiranje na nekom od njemačkih visokih učilišta. Među njima je i sve više mladih s hrvatskim putovnicama. Prema posljednjim statistikama Njemačkog centra za sveučilišno i znanstveno istraživanje prošle je godine na različitim fakultetima u Saveznoj Republici Njemačkojbiloregistrirano 4.345 hrvatskih studenata. No mnogi od njih nisu došli direktno iz Hrvatske. „Čak 87 posto mladih s hrvatskim državljanstvom je već završilo srednju školu u Njemačkoj, a 710 studenata je direktno iz Hrvatske tijekom prošle godine došlo ovdje na studij“, kazao je za Deutsche Welle Ulrich Heublein iz Njemačkog centra za sveučilišno i znanstveno istraživanje iz Leipziga.

Ulrich Heublein

Gospodarska snaga Njemačke je jak magnet za studente, kaže Ulrich Heublein

Kao zemlja za studiranje Njemačka je stranim studentima atraktivna jer se radi o jakoj gospodarskoj sili koja mnogo ulaže u znanost. Razina studija jest kvalitativno vrlo visoka, smatra Heublein te dodaje kako studenti s pravom mogu očekivati da će studij u Njemačkoj pojačati njihove kasnije izglede prilikom zapošljavanja.

Odredište očeva

Mladim Hrvatima su za studentske razmjene privlačne Poljska, Slovenija i Austrija, dok u Njemačku odlaze kad imaju priliku dobiti stipendiju za studij. Ova država Hrvatima je prirodno odredište zbog brojne hrvatske dijaspore, i zbog tradicionalnih veza. „Njemačku Hrvati osjećaju gotovo kao svoju drugu zemlju, a i prihvaćenost hrvatske populacije u Njemačkoj je opće poznata. Međutim, ipak primarni razlog ostaje Njemačka kao gospodarska lokomotiva Europe pa i svijeta pa su i dalje želje u takvoj zemlji lakše ostvarljive“, govori profesor i geograf Stjepan Šterc sa zagrebačkog Prirodoslovno matematičkog fakulteta. I mladima je Njemačka isto ono što je bila i njihovim očevima – zemlja nade u bolji život.

Glavni razlozi odlaska iz Hrvatske početkom šezdestih godina su gospodarske prirode. "Bivša je država tada otvorila granice i gotovo 450 tisuća hrvatskih građana je usmjerila prema srednjoj Europi, osobito Njemačkoj“, govori Šterc. Tada su u Njemačku uglavnom išli raditi građevinski radnici s područja bivše Jugoslavije, dok u današnje vrijeme toj državi nedostaje drugačiji profesionalni kadar. Informatički stručnjaci, liječnici i inženjeri danas su traženi na njemačkom tržištu rada.

Mogućnosti veće u inozemstvu

No predodžbe o jednostavnom i lakom zapošljavanju često prestaju prelaskom granice. Tada mnogi postaju svjesni da se mogućnosti ne pronalaze na svakom uglu te da se cilj postiže isključivo kroz uporni rad.

To je jasno i 24 – godišnjoj Erni Imamović iz Zagreba koja je upravo završila svoj posljednji semestar diplomskog studija politologije na Sveučilištu Johannesa Gutenberga u Mainzu. Erna je došla u Mainz na samo jedan semestar i to preko Erasmus razmjene, no sada kada je razmjena gotova, ona nije spremna spakirati kofer i tražiti posao u Hrvatskoj. Plan joj se promijenio te će pokušati ostati, savladati jezik i upisati još jedan diplomski studij. Jer u tom planu vidi mnogo više mogućnosti za sebe nego u domovini.

„Osim vrlo dragih ljudi kod kuće i moje obitelji koja mi je iznimno važna, mene jednostavno u Hrvatskoj ništa drugo ne očekuje. Za promjenu stanja svijesti i promjenu društvenih prilika, promjena ne može krenuti samo od mene, od jedinke, nego je potrebna i druga strana, vlast, organizacija. A to je kod nas nažalost duboko zakazalo. Mladim ljudima u Hrvatskoj se ne daje šansa“, navodi ova studentica razloge svog ostanka u inozemstvu.

Hrvatska još nije razvila sustav praćenja studenata

Slično situaciju u zemlji vide i brojni drugi studenti iz Hrvatske koji studiraju u Njemačkoj. Želja za ostankom tijekom studija je izražena kod preko tri četvrtine studenata, a čak ih se pola ne vraća u domovinu već se nastoje zaposliti i etablirati u njemačkom društvu. Stoga je i „brain drain“ odnosno „odljev mozgova“ sve izraženiji posljednjih godina.

Erna Imamović

Erna Imamović želi ostati u Njemačkoj

To znaju i u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta u Hrvatskoj. Iako samo Ministarstvo potiče mobilnost studenata, smatraju da to nosi i neke druge posljedice. „Formirajući takvu političku poziciju, svjesni smo toga da ona sa sobom nosi rizik 'odljeva mozgova', odnosno opasnost da izgubimo, privremeno ili za stalno, naše najkompetentnije mlade ljude koji bi mogli doprinijeti, da ostanu u Hrvatskoj, boljem gospodarskom razvoju“, navodi Ministarstvo u svom pismenom odgovoru za Deutsche Welle.

Rješenje za sprječavanje„odljeva mozgova“ iz Ministarstva obrazovanja vide u novijem konceptu koji promovira Europska unija. „Koncept cirkulacije mozgova ili 'brain circulation' znači da naša politika ide prema tome da se unaprijedi kvaliteta posebno doktorskih studija kako bismo privukli mlade znanstvenike i istraživače u Hrvatsku“, objasnila je glasnogovornica MZOS –a Gordana Zuccon.

S druge strane, podaci o profesionalnim putovima hrvatskih studenata nakon završetka studija, u domovini ili inozemstvu – nisu poznati. Sustav praćenja studenata je tek u početnoj fazi u Hrvatskoj. Bez brojki ne postoji osnova za ozbiljniju analizu, te se zbog toga može govoriti isključivo o trendovima i uočenim procesima, upozorio je na kraju profesor Stjepan Šterc.