1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Na Sutjesku - i bez Tita

Nacionalni park Sutjeska u Bosni i Hercegovini se za Jugoslavije prije svega povezivao s borbom partizana. Ali tu prekrasnu, netaknutu prirodu vrijedi posjetiti čak i bez tog povijesnog značenja.

Naturschutzgebiet Sutjeska, Bosnien und Herzegowina, Autor: Samir Huseinovic Mai 2013

Naturschutzgebiet Sutjeska Bosnien und Herzegowina

Prirodne ljepote Nacionalnog parka Sutjeska nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Prašuma Perućica, kristalno čiste rijeke i jezera te prelijepe padine Zelengore, Maglića ili Volujaka predstavljaju najveći i najstariji nacionalni park u Bosni i Hercegovini. Smješten je u jugoistočnom dijelu te države, odmah uz granicu sa Crnom Gorom, prostire se na oko 17.350 hektara pretežito brdovitog terena. Obuhvaća područje Perućice, jedne od rijetkih europskih prašuma te dijelove planina Vučevo, Zelengora, Volujak i Maglić.

Sutjeska

Od ljepote tamošnje prirode doslovce zastaje dah

„Park je dobio ime po rijeci Sutjesci, okosnici ovog najraznovrsnijeg kompleksa ekosistema u BiH“, objašnjava nam planinski vodič Đorđe Vuković. „Rijeka Sutjeska dolazi iz pravca Volujaka i Maglića sa nekih 1.800 metara nadmorske visine i upravo ovdje, u srednjem toku, je bogata kisikom, a time i ribom, prije svega potočnom pastvom."

Spomenik partizanima

Nacionalni park Sutjeska odlikuje se izuzetnom ljepotom raznolikih pejzaža, od visokih planinskih masiva, šumskih kompleksa do pitomih dolina kakva je i Dolina heroja sa poznatim spomenikom partizanskim borcima iz Drugog svjetskog rata. „Evo nas na mjestu proboja, ovdje u Dolini heroja, u dolini Sutjeske. Nalazimo se na platou centralnog spomenika Bitke na Sutjesci. Upravo ovdje se odvila operacija Schwarz ili Bitka na Sutjesci, prekretnica Drugog svjetskog rata na našim prostorima“, objašnjava Vuković.

Spomenik partizanima

Za Jugoslavije, na Sutjesku se odlazilo 'po naredbi'. Zapravo, tamo se isplati otići čak i usprkos povijesnom nasljeđu.

Nekad je u nacionalnom parku Sutjeska bilo puno više turista. U poslijeratnoj BiH se tek na obilježavanjima godišnjica slavne bitke u Dolini heroja okupi veći broj ljudi. Nevenka Bilić jedna je od rijetkih koje smo zatekli kod spomenika. „Na proputovanju smo i stali smo malo da se odmorimo. Prekrasno je. Sjećam se kako smo prije rata ovdje dolazili sa školom na ekskurziju“, kaže Nevenka.

Više nema "dirigiranog" turizma

Takve su "ekskurzije", kako za Deutsche Welle kaže direktor Nacionalnog parka Sutjeska Zoran Čančar, u bivšoj Jugoslaviji bile dio „dirigiranog turizma“. "Netko je dolazio jer je volio ovu izdašnu prirodu, a dosta je bilo i tog upravljanog turizma, odnosno onih koji su morali doći. Pretežno se to odnosilo na izlete mladih“, objašnjava Čančar.

Plan Sutjeske

Park se prostire na golemoj površini, a u prašumu Perućica se smije samo uz pratnju

Čančar ističe da razvojni potencijali Nacionalnog parka nisu zanemarivi i da bi i lokalna zajednica mogla imati mnogo više koristi od razvoja turizma na ovom području. Vlada je, kaže Čančar, dosta pomogla pri obnovi određenih objekata iako još treba raditi na obnovi i usavršavanju infrastrukture. „Nekada je u Nacionalnom parku bilo oko 900.000 posjetitelja godišnje. Sada je to daleko manje, ali sa trendom porasta iz godine u godinu“, kaže Čančar.

Sutjeska

Usprkos besparici, uložilo se u strukture parka, a i turisti se vraćaju. Ovaj put - i zbog prirode.

Perućica treba ostati - sama

Vodič Đorđe Vuković kaže da ima i dosta stranih turista koji tokom ljeta posjećuju Nacionalni park. Većina njih želi proći kroz Perućicu, no prolazak kroz najveću europsku prašumu dozvoljen je samo uz pratnju iskusnih vodiča. „Perućica je simbol Nacionalnog parka Sutjeska i tu ne bi trebalo biti djelovanja čovjeka kako bi taj biodiverzitet i ekosistem ostao u svom prvobitnom prirodnom obliku. Perućica je po rijetkosti nešto posebno i zbog geološkog sklopa, geomorfologije i vodopada Skakavca, pravog bisera Perućice i Nacionalnog parka Sutjeska.“