1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Na studij u zemlju svojih roditelja

Oni su odrasli dvojezično, ali gotovo da ne poznaju zemlju iz koje potječu njihovi roditelji. Sveučilište u Regensburgu takvim studentima stranih korijena pruža priliku da studiraju u domovini svojih predaka.

Katarina Schalk (23) i Christian Curac (27), sudionici programa Secondo

Sudionici programa "Secondo"

Studenti razmjenjuju iskustva

Korisna razmjena iskustava

"I ti si učila na rumunjskom, pisala, čitala - i to stručnu literaturu?" - s nevjericom pita Lidija Ružić svoju kolegicu, studenticu ekonomije Elisu Hanganu. Nije li joj to bilo teško? 25-godišnjakinja se smješka: "Imala sam samo pismene testove, a profesori su znali da moja gramatika nije perfektna." Elisa je u okviru pograma "Secondo" odstudirala jedan semestar u Rumunjskoj i na ovom info-sastanku svoja iskustva prenosi drugim zainteresiranim kolegama sa sveučilišta. "Sigurno to i ti možeš", hrabri ona Lidiju koja bi htjela jedan semestar studirati u Hrvatskoj, zemlji iz koje dolaze njezini roditelji.

Elisa Hanganu, Julia Baal i Rosalie Dryjanski

Elisa Hanganu, Julia Baal i Rosalie Dryjanski

"Svaki put kad dođem u Hrvatsku moja teta se ljuti što ne govorim hrvatski", priča ona. Slično je i s Rosalijom Dryjanski. Roditelji te 19-godišnjakinje potječu iz Poljske. "Naučila sam govoriti poljski, ali čitati znam samo malo", kaže ona. I Julia Baal se može sporazumijevati na jeziku svojih roditelja koji dolaze iz Rusije, ali o ruskoj kulturi i običajima gotovo da ne zna ništa. "Ja bih rado upoznala Rusiju", kaže ona. Zadnji put je, kaže, tamo bila kao dijete.

Potencijal koji nije iskorišten

Brošura programa Seconodo

Program "Secondo" namijenjen je bikulturalnim studentima

Sveučilište u Regensburgu želi omogućiti ovim bikulturalnim studentima da ispune tu želju. Programom "Secondo" obraća se ciljano studentima s migracijskim porijeklom - prije svega studentima prvog stupnja (Bachelor), ali i drugog stupnja (Master) i smjerova za koje je potreban državni ispit. Koordinatorica projekta Lisa Unger-Fischer vidi u bikulturalnom iskustvu ovih studenata vidi veliki potencijal. No, često on nije iskorišten. Oni bi svoju bikulturalnost trebali učiniti "vidljivom i korisnom", savjetuje Unger-Fischer zainteresiranima za program "Secondo".

Karta partnerskih sveučilišta u programu Secondo

Obrazovanje povezuje - sveučilište u Regensburgu ima više partnera u Europi

Njegovi sudionici provode jedan do dva semestra na jednom šest od sveučilišta-partnera u Poljskoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, Rumunjskoj, Ukrajini ili Rusiji. Planiraju se uključiti u program i druge zemlje poput Češke i Slovačke. Studenti se za svoj studijski boravak pripremaju jezičnim i kulturološkim tečajevima za koje dobivaju odgovarajući certifikat. Ta ideja je programu "Secondo" donijela Nagradu njemačkih poslodavaca za obrazovanje 2011. godine. Stručni kadrovi s bikulturalnim iskustvom su traženi i u gospodarstvu, uvjerena je koordinatorica programa Unger-Fischer.

Dobra stavka u životopisu

Julia Baal može to potvrditi: "Čula sam da se u Njemačkoj se traže ljudi sa znanjem ruskog." I za nju su bolje perspektive za poslovnu karijeru bile jedan od razloga interesa za "Secondo".

Jedno od partnerskih sveučilišta - Tehničko sveučilište Cluj-Napoca

Jedno od partnerskih sveučilišta - Tehničko sveučilište Cluj-Napoca

Elisa Hanganu vjeruje također da će studijski boravak u Rumunjskoj dobro izgledati u njezinom životopisu, no za nju je glavni motiv bio ipak osobne naravi. Obitelj njezinog supruga potječe iz Rumunjske, to je pobudilo u njoj interes za tu zemlju. "Tamo sam se stvarno osjećala ugodno i upoznala sam neke drage ljude, pa čak i našla dobre prijatelje", euforično priča studentica o svojim iskustvima kolegama u Njemačkoj.

Sudionici programa "Secondo" kreću se na relativno sigurnom terenu: dobro se brinu o njima, pruža im se pomoć pri traženju stipendija, imaju fiksne dogovore s partnerskim sveučilištima. Kolegiji koje slučaju u inozemstvu u pravilu im priznaju na matičnom fakultetu u Regensburgu. To je konačno bio argument koji je prevagnuo i kod skeptične Lidije Ružić i naveo je da se ipak odvaži na eksperiment u Hrvatskoj. 

Autori: Marcel Kehrer/Dunja Dragojević

Odg. ur.: Željka Telišman