1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Na redu su hrvatske susjede

Jedno od prioritetnih pitanja za novog hrvatskog premijera je rješavanje otvorenih pitanja s hrvatskim susjedima. Osnosno "otklanjanje repova iz prošlosti", kako kaže predsjednik Josipović.

Mandatar nove hrvatske vlade Zoran Milanović

Mandatar nove hrvatske vlade Zoran Milanović

Stabiliziranje regije biti će glavna vanjskopolitička orijentacija budućeg hrvatskog premijera Zorana Milanovića. Hoće li prvo posjetiti Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju ili Srbiju još nije precizirao, ali je nedvosmisleno locirao da mu je, uz završetak pristupnog procesa Hrvatske u Europskoj uniji, prioritet rješavanje otvorenih pitanja sa susjedima. U tom svjetlu valja promatrati i izjave nove šefice diplomacije Vesne Pusić o međusobnom povlačenju tužbi za genocid između Hrvatske i Srbije, uz dodatak - ali nakon zatvaranja nekih poglavlja Domovinskog rata.

Regija

Politčka karta: Hrvatska i njene susjede iz bivše Jugoslavije

Hrvatska i njene susjede iz bivše Jugoslavije

Budući premijer Zoran Milanović, primajući mandat za sastav desete Vlade od osamostaljenja, glasno je kazao ono što je bjelodano jasno i građanima i analitičarima – „Svjesni smo da živimo u regiji koja još uvijek nije zaključana, nažalost, u sigurnosnom i ekonomskom smislu.“ I upravo zato je najavio jačanje suradnje u regiji jer je, kako je kazao, odgovornost Hrvatske velika. „Prije svega mislim na susjednu Bosnu i Hercegovinu, u kojoj živi velik broj Hrvata, sunarodnjaka većinskog naroda u Hrvatskoj, s kojom dijelimo jako dugu granicu i koja, 16 godina nakon Daytona, još uvijek nije funkcionalna država. Hrvatska od toga nema koristi i tu moramo gledati nacionalni interes.“, kazao je Milanović. A vezano uz BiH i glasanje tamošnjih Hrvata na izborima u Hrvatskoj te moguće izmjene izbornog zakonodavstva i Zakona o prebivalištu, budući je premijer podsjetio kako je problematika Hrvata u Bosni i Hercegovini jako kompleksna ali, neovisno i o emotivnom pristupu tom pitanju, najavio uvođenje reda u svim, pa i tim segmentima međusobnih odnosa.

I za novu šeficu diplomacije Vesnu Pusić nema spora da treba poboljšati odnose sa susjedima. Za Bosnu i Hercegovinu smatra kako je na trima konstitutivnim narodima da nađu najbolja rješenja za budućnost svoje zemlje, a na Hrvatskoj da pomogne otvaranju rasprave o svim prijedlozima. „Jedno od njih može biti i formiranje pet entiteta – tri nacionalna i dva građanska, kao zalog cjelovitosti BiH.“, kazala je Pusić i iznova istaknula kako će nova hrvatska vlast pomoći BiH bez ikakve fige u džepu.

Vesna Pusić

Vesna Pusić. Očekuje se da će ona voditi Ministarstvo vanjskih poslova

Prvo rješenja, pa razgovor o tužbama

Što se tiče odnosa sa Srbijom, Milanović se zadržao samo na isticanju relativno dobrih vanjskotrgovinskih rezultata. Diplomatski je zaobišao predstojeće srbijanske izbore, na kojima bi mogle ojačati radikalne političke opcije, nesklone razvoju boljih odnosa u regiji. No, podsjetimo, stranke Kukuriku koalicije kao jeftini predizborni trik doživjele su donošenje Zakona o ništetnosti optužnica bivše SFRJ, pa ne čudi najava Vesne Pusić kako će se ići na njegovo ukidanje, ali istodobno formaliziranje suradnje dvaju tužiteljstava, jer „na ovakav način mi bi jedan dio ljudi osudili, ni krive ni dužne, da ne mogu nikada prijeći državnu granicu.“ Kad je u pitanju povlačenje međusobnih tužbi za genocid, Pusić pojašnjava kako se o tome može govoriti tek kada se otklone tri glavna spora između Hrvatske i Srbije. „Naša tri ključna otvorena pitanja za posljedice rata su pitanje nestalih, pitanje opljačkanog blaga i imovine i pitanje ratnog zločina.“, pojasnila je.

Što se Slovenije tiče, Milanović je rekao kako je važna kao susjedna država, najbliža Zagrebu. Hrvatska je imenovala svoje predstavnike za Arbitražni sud, što će donijeti pravorijek za međudržavno razgraničenje, a nije želio ulaziti u razloge zašto proces konstituiranja Suda nije završen.

Jedno glasačko mjesto s prošlih parlamentarnih izbora

Građani su glasali za novu vlast. Hoće li ona donijeti nešto novo?

Predsjednik Ivo Josipović, kao sukreator hrvatske vanjske politike, istaknuo je tri cilja vanjske politike, što bi ih trebalo ostvariti zajedničkim snagama Pantovčaka, Banskih dvora i Zrinjevca. „Očekujem da se završi do kraja naš europski put. Očekujem širenje suradnje na neke izvaneuropske zemlje, zemlje koje imaju ozbiljan gospodarski potencijal i ono što je meni posebno na srcu – jačanje regionalne suradnje. I otklanjanje onih repova iz prošlosti, da tako kažem, koje imamo u odnosu na naše susjede, u prvom redu mislim na Srbiju i Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu“, kazao je Josipović.

Profesor Damir Grubiša sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti pozitivnim drži što je „Hrvatska nakon konsolidacije svoga položaja u Europskoj uniji, odlučila riješiti otvorena pitanja sa susjedima – od definiranja granica, prekogranične suradnje, kažnjavanja ratnih zločina i kršenje ljudskih prava do širenja gospodarske suradnje.“ Grubiša smatra i da bi Hrvatska svoju kredibilnu poziciju trebala iskoristi za stabiliziranje Bosne i Hercegovine, kao iskren i dobar susjed a ne remetilački faktor.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: Snježana Kobešćak

Preporuka uredništva