1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

'Na putu od Zagreba do Jasenovca'

Mržnja kao uzrok ratova i mogućnosti da se mržnju kao urođenu osobinu ljudske naravi obuzda, tema je o kojoj razmišlja književnik Alberto Nessi.

Pod naslovom "Cvijet uzaludne nade" švicarski dnevnik Neue Zürcher Zeitung donosi putopis švicarskoga književnika talijanskih korijena Alberta Nessija (75) u kojem autor putujući od Zagreba do Jasenovca bilježi svoja razmišljanje o mržnji i njezinim posljedicama. Jedna od scena koja se autora dojmila je djevojka bez noge s protezom, koja je sasvim opušteno stajala ispred zagrebačke katedrale, "nije tražila samilost, nije optuživala, nije prosila". "Ta djevojka, o kojoj ništa ne znam – a ni mi gotovo ništa ne znamo o zadnjoj jugoslavenskoj tragediji – izgledala mi je kao simbol povijesnih rana ovih balkanskih zemalja, koje proizvode više povijesti nego što mogu podnijeti", piše Nessi citirajući poznatu Churchillovu izreku.

Autor se dalje prisjeća svoga davnog odmora "na dalmatinskoj obali", od čega su mu posebno u sjećanju ostali "more, ćevapčići i šljivovica" te "Titov portret koji je visio u svakom javnom lokalu". Nessi dalje u svom razmišljanju o mržnji tvrdi kako su "prije nekog vremena tisuće nogometnih navijača na stadionu u Zagrebu za vrijeme jedne utakmice nacionalne reprezentacije podizale ruku na fašistički pozdrav". Zatim citira Ivu Andrića koji je o Bosni govorio kao o "zemlji straha i mržnje": "U dva sata u noći zvone zvona katedrale, 75 sekundi kasnije čuju se ona pravoslavne crkve, a na njih odgovara glas sa džamije, kojemu je tek 11 sati, jer muslimani drukčije računaju, dok Židovi, bili Sefardi ili Aškenazi, uopće nemaju svoga računanja vremena. Izazivaju li i takve razlike mržnju?"

"Ali, ne mislim da je mržnja posebnost jedne jedine zemlje. I pitam se je li ta smrtonosna bolest ukorijenjena u čovjeku ili je izlječiva", kaže autor navodeći da su o tomu raspravljali već Einstein i Freud u svojoj prepisci i citirajući Freudove riječi: "Mržnja iz koje nastaje rat je urođena. Nagon života i nagon smrti postoje u nama jedan pored drugoga. (…) Jedino što prema bečkom znanstveniku možemo činiti je: jačati svoj razum, posvijestiti agresiju, poticati'civilizaciju'".

Komemoracija u Jasenovcu

"Ovdje je sve poezija": Komemoracija u Jasenovcu

Može li ljepota pobijediti mržnju?

Autor "s prijateljem Tvrtkom Klarićem" putuje u Jasenovac gdje je impresioniran spomen-područjem i osobito betonskim cvijetom "srpskog arhitekta Bogdana Bogdanovića": "Ovdje je sve poezija. Pokušaj da se mjesto smrti očisti i posveti sjećanju. Ovaj cvijet nikoga ne ugrožava, ne huška na osvetu, ne potpiruje mržnju."

Po povratku u Zagreb autor posjećuje i nekoliko muzeja pitajući se: "Može li ljepota pobijediti mržnju? Ili je to uzaludna nada kao ona melankoličnoga Bogdanovićevoga cvijeta? Ne znam, nemam odgovora. Ali, iako ne vjerujem u moralni napredak čovječanstva i dalje ću činiti tako kao da je civilizacija moguća", zaključuje Alberto Nessi u članku koji objavljuje Neue Zürcher Zeitung.

Smanjen broj izbjeglica s Kosova

Süddeutsche Zeitung iz Münchena se osvrće na smanjenje broja izbjeglica s Kosova: "Činilo se da se masa ljudi koja se s Kosova slijevala u Njemačku ne može kontrolirati. A onda se odjednom rapidno smanjila. I dok je početkom veljače dnevno u Njemačku stizalo po 1.000 Kosovara - 10. veljače bilo ih je čak 1.500 - u međuvremenu je taj broj smanjen na 175 izbjeglica dnevno. (...)

Izbjeglice s Kosova u Mađarskoj

Izbjeglice s Kosova u Mađarskoj

Vlade obiju zemalja su donijele niz mjera kako bi smanjile masovni bijeg s Kosova. Njemačka je poslala policajce na granicu između Srbije i Mađarske. Prema pisanjima medija, srbijanski policajci bi samo mahnuli izbjeglicama i puštali ih da prođu. Informativna kampanja trebala je spriječiti glasine po kojima Kosovare nakon dolaska u Njemačku kao pozdrav očekuje četveroznamenkasta svota novca. Pored toga ubrzana je procedura vraćanja izbjeglica na Kosovo. Takvi su sigurno utjecali na to da se ispravi pogrešna slika o dolasku u Njemačku. Postotak onih koji su uspjeli ostati u Njemačkoj je 0,3 posto", piše Süddeutsche Zeitung.

Slovenija dopušta usvajanje djece istospolnim parovima

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše o novom zakonu u Sloveniji koji i istospolnim partnerstvima omogućuje usvajanje djece: "Kao prva postkomunistička zemlja Slovenija je progurala zakon, koji izjednačava heteroseksualne i homoseksualne brakove. Homoseksualci se smiju ženiti i usvajati djecu. Novi zakon definira brak kao vezu dvoje ljudi bez obzira na njihov spol. Prijedlog na usvajanje parlamentu koji je to odobrio s 51 glasom za i 28 protiv podnijela je 'Ujedinjena ljevica', a podržala ga je vladajuća koalicija lijevih. Konzervativni zastupnici su glasovali protiv prijedloga. U lipnju 2011. je na jednom referendumu odbijeno potpuno izjednačavanje prava za homoseksualne bračne zajednice. Konzervativne i katoličke inicijative su opet najavile referendum koji s obzirom na pooštrene uvjete za njegovo održavanje ima malo izgleda za uspjeh."