1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Na prosjački štap zbog tuđeg kredita

Procjenjuje se da u BiH oko 90.000 osoba vraća 200.000 tuđih kredita. Nesretni ljudi jedva preživljavaju kako bi vratili kredit za koji su jamčili, a neki čak, ne videći drugog izlaza, izvrše i samoubojstvo.

Čovjek izvadio prazan džep

"Kada bih zbrojio kompletne dugove za ta tri kredita u kojima sam bio jamac, to bi bilo negdje oko 40.000 KM (oko 20.000 eura). Ali, nisam prevaren samo od strane njih. Prevaren sam od dvije banke gdje su povećavani novčani iznosi u odnosu na one za koje sam ja bio jamac. Imam dokaze da sam prevaren na temelju papira iz banke, gdje se i letimičnim pogledom vidi da je izvršena malverzacija."

Goran Bugarinović

Bugarinovićeva obitelj jedva preživljava

Ovako za Deutsche Welle govori Goran Bugarinović, zaposlen u Osnovnom sudu u Bijeljini. Već treću godinu dobiva tek dio blokirane plaće, svega 220 KM, zbog čega posuđuje novac kako bi obitelj preživjela. Tvrdi da je prevaren i da će putem suda tražiti naknadu štete. Bivši prijatelji, čije kredite vraća, žive normalno i voze skupe automobile.

"To su neosporne činjenice. I ne samo mercedesi. Držali su otvorene i trgovine i ugostiteljske radnje, dok smo moja obitelj i ja živjeli i propadali zbog njihovih kredita," zaključuje Bugarinović.

Nepravilnosti pri odobravanju kredita

Zbog ovakvih slučajeva prijevare od strane korisnika kredita i bankarskih službenika, Udruženje za zaštitu jamaca u BiH ovih dana je objavilo dorađeni i praktičniji Vodič za prevarene jamce. Radi se o uputama i mogućnostima oslobađanja od dugova na temelju postojećih propisa, ali i o prijedlozima za izmjene nepreciznih zakona. Uzor su zakoni u zemljama Europske unije, gdje svoja sjedišta imaju sve velike banke u BiH.

Joco Cvjetković

I predsjednik Udruženja vraća tuđe dugove

Predsjednik Udruženja, diplomirani ekonomist Joco Cvjetković trebao bi vratiti 250.000 KM kredita trojce bivših prijatelja. Kaže da jedan od njih ima samo osnovnu školu, ali i dobre veze s bankarskim službenicima u Bosanskom Šamcu. Sudskim izvršnim odlukama Cvjetkoviću je popisana i blokirana sva imovina. No, on ima namjeru boriti se za svoja prava iako su, veli, obje entitetske Agencije za bankarstvo slijepe za nepravilnosti pri odobravanju kredita.

"U odnosu na zakon sporan je sam mehanizam odobravanja kredita. Prešutjela se pred jamcima pravna zaduženost i stvarna zaduženost tražitelja kredita, budućeg nositelja kredita, znači, glavnog dužnika. Jedini motiv da banka tako postupi, da prešuti, znači da se ogluši o zakon i o zakonske procedure odobravanja kredita je taj da se može plasirati što više kredita i, normalno, da se može kroz enormno velike kamate što više zaraditi," kaže Cvjetković.

Bolja kontrola i bolji zakoni

Cvjetković tvrdi da nije dovoljno pozivati se na opći nemoral i činjenicu da su jamci to postali dobrovoljno. Provjerom kreditnih dosjea moguće je utvrditi sve okolnosti prijevare. Tako je učinila Radmila Stevanović, vlasnica jedne poznate bijeljinske firme i već dvije godine članica Udruženja. Vraćala je tuđe kredite, ali putem suda namiruje štetu jer je banka omogućila kredit nekome tko nije bio kreditno sposoban.

Radmila Stevanović

Radmila Stevanović se obratila sudu

"To je čovjek koji je nekad meni bio jamac za neke kredite koje sam ja vraćala redovito i nikada ga nitko nije zvao. Taj čovjek je imao svoju firmu, radio je, znači nisam sumnjala u njega. Potaknulo me da budem jamac zato što sam ja radila s bankom koja je stvarno tražila posebne uvjete. Od mene je, recimo, za moj kredit tražila i hipoteku i jamce i ja sam računala da tako rade sve banke. Međutim, sad tek vidim da to nije uopće tako. To je išlo na neku potvrdu koju je on sam sebi napisao kao direktor tvrtke," priča Radmila Stevanović.

Rješenje je bolja kontrola i donošenje preciznijih zakona koji će štititi građane. Samo na taj način je moguće izbjeći i tragične slučajeve poput onoga Božidara Radovanovića, predsjednika Udruženja prevarenih jamaca iz Ugljevika. On je prošle godine izvršio samoubojstvo. Nije više mogao plaćati mjesečnu ratu od 1.280 KM na ime tuđih kredita i nije mogao podnijeti zapljenu njegove pokretne i nepokretne imovine.

Autor: Emir Musli

Odg. urednica: Andrea Jung-Grimm

Preporuka uredništva