Na pomolu veća zaštita zviždača u EU | Panorama | DW | 25.04.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Na pomolu veća zaštita zviždača u EU

Situacija za zviždače je u Njemačkoj vrlo teška, izjavila je u intervjuu za DW Annegret Falter iz mreže Whistleblower. Zaštita postoji samo u pojedinim oblastima. To se mora promijeniti.

Edward Snowden artifiziertes Porträt Poster (picture alliance/ZUMA Press)

Najpoznatiji svjetski zviždač Edward Snowden još uvijek je u bijegu pred američkom policijom

Mnoga otkrića bez hrabrosti pojedinaca nikada ne bi bila moguća. Pritom se oni često moraju bojati oštrih sankcija. Europska komisija to sada želi promijeniti i planira usvajanje zakona o zaštiti zviždača. Udruga "Whistleblower-Netzwerk e.V." odavno zahtijeva da se osobe koje daju važne informacije zaštite od sankcija. Posebno je situacija teška u Njemačkoj, žali se Annegret Falter, predsjednica udruženja.

Deutsche Welle: Frau Falter, pravna situacija za zviždače bi se trebala poboljšati. Kakvo je trenutno stanje? Kojim opasnostima su izloženi zviždači?

Annegret Falter: Zviždačima prijete sve moguće kazne. Tu su s jedne strane sankcije koje mogu dovesti i do otkaza na poslu. U javnim službama su to premještaji na drugo radno mjesto ili disciplinski postupci. Potom su tu prijetnje da će biti pokrenut sudski postupak zbog uvrede ili odavanja poslovnih tajni. Osim toga im se prijeti plaćanjem odštete. Dakle, sve veoma važne stvari. Uz to, dolaze i neslužbene sankcije, mobing, šikaniranje ili se ta osoba jednostavno pošalje u podrum u zgradi poduzeća s nalogom da tri tjedna kopira razne dokumente na fotokopirnom aparatu. Svaki zviždač zna da neće biti omiljen kod kolega ako progovori o nepravilnostima. A bude li se opirao otkazu onda može uslijediti dugogodišnji pravni spor.

Annegret Falter - Whistleblower-Netzwerk e.V. (Privat)

Annegret Falter: Zasada nedovoljna zaštita zviždača u Njemačkoj

Kako se trenutno u Njemačkoj štite zviždači?

Do sada u Njemačkoj nije bilo spremnosti  da se nešto poduzme za zaštitu zviždača. U koalicionom ugovoru nove njemačke vlade se riječ „zviždač" uopće ne spominje. U Njemačkoj doduše u različitim sferama postoji zaštita zviždač. Tako je primjerice prije deset godina ukinuta službena tajna kada se radi o slučajevima korupcije. U financijskom sektoru je također predviđena zaštita zviždača. Sada se usvaja zakona o zaštiti zviždača u oblasti sigurnosti životnih namirnica. Ali stavite se u poziciju radnika koji moraju dobro razmisliti u kojim oblastima mogu što reći i kome se mogu obratiti, bez da svoju karijeru dovedu u pitanje. Recimo u određenim slučajevima oni smiju informirati medije, ali samo ako je to u javnom interesu ili interesu zajedničkog dobra. Međutim, ta osoba prije toga mora znati kako je definiran pojam javni interes. O teme se čak i pravnici spore. Znači da to sudovi u svakom slučaju pojedinačno moraju riješiti što za zviždače predstavlja veliku pravnu nesigurnost.

Da li to znači da pravila EU zviždačima donose znatno veću zaštitu?

Tu je mnogo toga pozitivnog. Prije svega motivacija zviždača dolazi u drugi plan. U nacrtu zakona EU se cijeni samo vrijednost informacije. Za pozdraviti je i to što je izostavljena teška potraga za mogućim „plemenitim motivima". Također poduzeće u slučaju spora mora dokazati da davanje otkaza radniku nema veze sa informacijama koje je drugim licima dao uposlenik. Europska komisija je navela i da se zaštita treba dati pored ostalog u financijskom sektoru, borbi protiv terorizma, javnim nabavkama, zaštiti životne sredine i još mnogo toga. Ali postoje još uvijek mnoga područja koja nisu spomenuta. Tu spadaju teme kao što su radno pravo, migracije, vanjska politika ili policijska suradnja, kao i znanost i istraživanje.

Vi dakle zahtijevate navođenje više oblasti u kojim će davanje informacija biti zaštićeno?

Mi kao mreža informanata već godinama zahtijevamo sveobuhvatan i nezavisan zakon o zaštiti zviždača u Njemačkoj. Tamo gdje su u pitanju poslovna i privatna budućnost mora postojati pravna sigurnost. Za to su potrebne jasne smjernice, a ne djelomični zakonski propisi. Ozbiljna kršenja zakona ne smiju biti štićena odredbama o čuvanju tajni, bez obzira u kom se području radilo. EU planiranim pravnim smjernicama daje minimalne standarde, a same države to trebaju proširiti.

Whistleblower Christopher Wylie Ex-Mitarbeiter Cambridge Analytica (Reuters/H. Nichols)

Zviždač Christopher Wylie je otkrio skandal s podacima Facebooka

Koliko će trajati da zviždači uopće profitiraju od uvođenja planiranih mjera?

To će se tek vidjeti. Ove smjernice prvo mora usvojiti Vijeće ministara EU, nakon toga ih mora odobriti Europski parlament. Sve to može trajati i do dvije godine. Nakon toga je potrebno sve prenijeti u nacionalne zakone, što, po dosadašnjem iskustvu, može trajati još dvije godine. Može se dogoditi da do toga ni ne dođe u ovom legislativnom razdoblju. A kada na kraju i budemo imali zakon, on će vjerojatno sadržavati neke neodređene pravne pojmove koji se pojedinačno moraju tumačiti u sudskoj praksi. Vrijeme će pokazati da li će to biti dobar zakon.

Vaš zaključak?

U svakom slučaju je pozitivno to što je Europska komisija nakon dugogodišnjem pritiska Europskog parlamenta i Vijeća Europe ovu temu stavila na dnevni red. To znači da su političari sada shvatili da nema učinka bez insajdera. A isto tako i privreda, budući da se bez nje u politici malo toga zbiva. Na osnovu toga bi se moglo promijeniti raspoloženje prema zviždačima, pogotovo u Njemačkoj, gdje se lojalnost naspram poslodavaca doživljava kao vrlo velika vrijednost.

Anette Falter je predsjednica njemačke udruge Whistleblower-Netzwerk. Kao novinar ona se specijalizirala za privredne teme.

Razgovor je vodila Jeanette Cwienk