1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Na pomolu poboljšanje hrvatsko-bošnjačkih odnosa u Federaciji BiH?

Milan Šutalo, Mostar19. lipnja 2012

Analitičari smatraju kako će rekonstrukcija vlasti u Federaciji BiH, koja će uključiti dva HDZ-a zaustaviti nazadovanje hrvatsko-bošnjačkih političkih odnosa u BiH te konsolidirati odnose političkih elita dva naroda.

https://p.dw.com/p/15HZE
Foto: dapd

Prema najavama lidera stranaka koje će činiti novu parlamentarnu većinu u Federaciji Bosne i Hercegovine, vlast u ovom bosnakohercegovačkom entitetu trebala bi biti rekonstruirana na način da u njoj uz SDP i SBB Fahrudina Radončića participiraju i dva HDZ-a, stranaka koje su dobile potporu većine hrvatskih birača na parlamentarnim izborima održanim u listopadu 2010. u BiH.

Poboljšanje odnosa

Novinar Hine Pejo Gašparević vjeruje kako će, ako ništa drugo, trend produbljivanja jaza između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH time biti zaustavljen. „Sigurno je da ovom rekonstrukcijom vlasti, koja je najavljena i koja se očekuje, ima razloga vjerovati da bi moglo doći do zaustavljanja pogoršanja hrvatsko-bošnjačkih odnosa, koji su ozbiljno narušeni formiranjem federalne vlasti i poništavanjem izbornih rezultata Hrvata u BiH", kaže Gašparević.

Podsjetimo, vlast u Federaciji preuzela je 17. ožujka prošle godine koalicija predvođene SDP-a u kojoj su uz SDA bili HSP i Lijanovićeva stranka Radom za boljitak, stranke s minornom podrškom među bosanskoherccegovačkim Hrvatima. Vlast je prema odluci Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP) uspostavljena na nezakonit način, ali je tu odluku SIP-a suspendirao visoki međunarodni predstavnik Valentin Inzko. Gašparević kaže, kako je sadašnja rekonstrukcija vlasti u Federaciji BiH iznuđena i signalizirana od iste one međunarodne zajednice, koja je svojevremeno legitimirala nezakonitu i neustavnu federalnu vlast.

Kalkulacija, a ne uvažavanje hrvatske političke volje

Predstavnički dom u Sarajevu
Mukotrpno formiranje vlastiFoto: DW

Prof. dr. Enver Kazaz, upozorava, pak, kako sadašnje uvlačenje dva HDZ-a u vlast nije izraz uvažavanja hrvatskog političkog identiteta ili hrvatske političke volje nego kalkulacija, kako kaže, političkog moćnika Zlatka Lagumdžije, koja će odvesti Federaciju u ozbiljnu političku krizu.

„Dakle, u okviru Federacije će se odnosi dvije političke elite konsolidirati radi interesa, ali dugotrajno strategijsko rješenje ustavne krize u BiH neće biti riješeno i neće ti odnosi biti konsolidirani na način zadovoljavanja jednog od temeljnih uvjeta Daytonskog sporazuma- ravnopravnost tri etničke zajednice na cijelom teritoriju BiH" smatra Kazaz.

Primjećuje, kako se Lagumdžija, čija je politika, kako kaže, demskirana i doživjela potpuni poraz u protekle dvije godine, sada doveo u situaciju da mu lider HDZ BiH Dragan Čović i HDZ 1990. Božo Ljubić „zavrće ruku“.

„Ne vjerujem da bi hrvatsko-bošnjački politički odnosi dobili na nekoj cijeni ili da bi bili poboljšani ako bi se slijedila logika Zlatka Lagumdžije jer to je logika čistog interesa, interesa partitokracije i partijske birokracije. Logika, na koncu prisvajanja što većeg kolača moći, kaže naš sugovornik .

Enver Kazaz
Enver KazazFoto: DW

Ističe kako Lagumdžija u slijeđenju te logike ima idealnog parnera u lideru HDZ BiH Draganu Čoviću, te pretpostavlja, kako će ta dva lidera pogodovati političkoj eliti u Republici Srpskoj, što će, po njegovom mišljenju, dovesti do daljnje magrinalizacije, diskriminacije, pa i kulturne asmilicaije Hrvata i Bošnjaka u tom entitetu.

SDP si napravio još jednu medvjeđu uslugu

Gašparević se slaže da je SDP „micanjem“ stranaka Platforme iz federalne vlade došao u nazavidnu poziciju jer je time, kako kaže, sebi napravio još jednu medvjeđu uslugu.

„Najprije je instalirao stranke s hrvatskim predznakom koje nemaju većinsku potporu Hrvata, a sad uklanja te stranke koje su mu bile lojalne i uklanja SDA s kojom je bio u koalicijskom odnosu. To će, sigurno, zakomplicirati političku situaciju, prije svega u Federaciji BiH. Ne vjerujem da će se, bar za sada, ta politička kriza preliti u RS", zaključuje Gašparević.