1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Na pomolu najveća burza u Europi

Sve je izglednija fuzija obiju najvećih «trgovina» vrijednosnicama na europskome kontinentu. «Njemačka burza» će i službeno povesti pregovore s «Euronextom» – burzom četiriju zemalja predvođenih Francuskom, nakon čega bi trebala nastati najveća ustanova takve vrste u Europi.

Predstoji konsolidacija financijskog sektora

Predstoji konsolidacija financijskog sektora

Tvrtka iz Frankfurta time, samo godinu dana nakon propalog pokušaja preuzimanja londonske burze «London Stock Exchangea (LSE)», ponovno nastoji preuzeti vodeću ulogu u konsolidaciji rascjepkanoga financijskog sektora. Plan je jučer podržala i Savezna udruga njemačkih banaka. Bude li on i ostvaren, banke se nadaju nižim transakcijskih pristojbama za sebe i svoje mušterije. Šef «Njemačke burze» Reto Francioni i direktor londonskog «Euronexta» Jean-Francois Theodore već su dobili i potporu vlada svojih zemalja.

Cijelu su priču zapravo opet skrivili Amerikanci. Prošlotjedna najava indeksa «Nasdaqua» da namjerava preuzeti «London Stock Exchange» u Parizu je očigledno dovela do žestokog razmišljanja i uvjerenja kako bi ta fuzija predstavljala značajan udarac burzi četiriju zemalja «Euronextu» u tržišnoj utakmici. Šef «Njemačke burze» Reto Francioni na to je upozoravao još prije nekoliko tjedana: «Burzovne organizacije sve više djeluju u globalnom okruženju. Istodobno je struktura burzi u Europi krajnje rascjepkana. Konsolidacija će europskim burzama omogućiti jačanje pozicije prema izvaneuropskim, poglavito američkim burzama, te povećanje privlačnosti europskog tržišta kapitala za ulagače i emitente.»

Što veća burza, to jeftinije njezine usluge

Iza toga se krije jednostavna logika: Budući da burzovna društva danas više nude tehnologiju nego što upravljaju trgovinom vrijednosnicama, njihove će usluge biti jeftinije što ona budu veća. To je ujedno i sve glasniji zahtjev globalno aktivnih mušterija i ulagača. Svjestan je toga i šef «Euronexta» Jean-Francois Theodore, zbog čega je prekjučer u Frankfurt opet odaslao signal spremnosti na razgovore: «‹Euronextu› je bilo drago što je nedavno mogao čiti kako je upravo on povlašteni partner za konsolidaciju, premda postoje različita shvaćanja poslovnoga modela i poslovne strategije. ‹Euronext› pozdravlja ponudu za razgovor, a s ‹Njemačkom burzom› ćemo surađivati konstruktivno, kako bismo pronašli kreativno rješenje i prevladali razlike u mišljenjima.»

To je želja i u Frankfurtu. Od jučer se po prvi put govori o početku pregovora. Bio bi to razuman potez, ocjenjuju promatrači. Povezivanje «Euronexta» i «Njemačke burze» bila bi prilika za svođenje broja burzovnih parketa za sve dotične zemlje na jedan, čime bi se uštedjeli troškovi. Uz to, burze imaju različita težišta: «Euronext» predvodi u klasičnoj trgovini vrijednosnim papirima. Već i sama vrijednost dionica poduzeća s njegovog indeksa dostiže ukupni iznos od gotovo tri bilijuna američkih dolara, što je dvostruko više od vrijednosti dionica društava s frankfurtskog popisa. «Njemačka burza», pak, vodeća je diljem svijeta u klirinškome poslovanju, dakle u provedbi i upravljanju traskacijama, te u poslovanju na rokove. Na tim područjima ona je dvostruko veća od «Euronextovog» saveza burzi iz Pariza, Amsterdama, Bruxellesa i Lisabona.

Golema moć velikih dioničara

Sve su to nepobitni argumenti za dioničare koji sada mogu pojačati pritisak na burze, smatra Matthias Engelmayer, analitičar «Independent Researcha»: «To su zacijelo realni izgledi, ako uzmemo u obzir da brojni takozvani Hedge fondovi imaju udjela u objema burzama – otprilike 25 posto u «Euronextu» i oko 15 posto u «Njemačkoj burzi». A kada se prisjetimo da su fuziju odnosno kupnju londonske burze u konačnici spriječili veliki dioničari, onda se dâ naslutiti kolika je njihova stvarna moć.»

No, još postoje političke nesuglasice. Tako su preliminarni razgovori između «Njemačke burze» i «Euronexta» u prosincu prošle godine prekinuti između ostalog i zbog razmimoilaženja oko odluke gdje bi trebalo biti sjedište novog poduzeća. A francuski je premijer Dominique de Villepin od domaćih banaka manje-više otvoreno zatražio da povise svoje udjele u «Euronextu», kako bi zaštitio francuske interese. Čini se kako je došlo vrijeme za najavljeni korak, premda još nema konkretnog plana pregovora o fuziji s «Njemačkom burzom».