1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Na ničijoj i svačijoj zemlji

Prema Dejtonskom sporazumu, privremena granica između BiH i Srbije je rijeka Drina. No, tu postoji jedan "mali" problem: ona je mijenjala svoj tok, pa ta granica sada više nije tamo gdje je nekoć bila.

Guske na posjedu Ferida Hadžića

Na čijem su teritoriju ove guske, bošnjačkom ili srpskom?

Rasim Bošnjaković

Rasim Bošnjaković na skeli koja bi uskoro ponovno trebala povezivati dvije strane Drine

Do Nove godine trebao bi se otvoriti Malogranični skelski prijelaz na Drini, između Janje u Bosni i Hercegovini i Lešnice u Srbiji. Prije zadnjeg rata skela je povezivala dvije obale i imanja Janjaraca. Jer, na desnoj obali gruntovno definirana granica između BiH i Srbije na nekim je mjestima šest kilometara udaljena od sadašnjeg toka Drine. U ratu ukinuta, nakon sedam godina dogovaranja i usklađivanja, skela je ponovno tu da poveže obale, imanja i ljude.

Graničari privode zbog ilegalnog prijelaza granice

Rasim Bošnjaković iz Janje od 2006. je jedan od inicijatora uspostavljanja skelskog prijelaza. Imanje mu je na obje obale Drine. Na drugoj strani ima vikendicu, vrt i nekoliko dunuma šume. "Volim to tamo više. Od malih nogu, pa i danas, drago mi je otići, malo posjediti, nešto uradim malo... Dvadeset godina, od 1992. ne idu ljudi, ne obrađuju njive. Zaraslo je to", priča.

On i Atlaga Gradaščević 2005. su čamcem prešli rijeku. Nisu znali da je uvedena stroga kontrola, da se nekim sporazumom prelazak čamcem tretira kao ilegalan prelazak granice. Pored Rasimove vikendice zapalili su roštilj, pripremili čašice. No, u tom momentu su naišli srbijanski graničari vozeći se po Drini čamcem. "Prišli su, četiri naoružana lica. Zarobili su nas, puške uperili: ´Polazite s nama´. I odveli nas. Čitav dan smo deverali u Lešnici, u Loznici, u Sudu i platili smo kaznu. Kad smo platili, pustili su nas uvečer oko dvanaest sati", prisjeća se Bošnjakaović i kaže: "Jedva čekam da proradi skela, da prelazim legalno, jer ja nikad nisam bio švercer. Ja prelazim u svoje".

Čamci na Drini

Prelaze čamcem na svoj posjed - i ilegalno prelaze granice

Jedno imanje u dvije države

Bošnjaković je jedan od pedesetak ljudi iz Janje privođenih zbog ilegalnog prijelaza granice. Na desnoj obali Drine 447 Janjaraca vlasnici su imanja, kuća i vikendica, ukupne površine 450 hektara. Od predratnih 46 obitelji koje su stalno živjele na tom prostoru, samo četiri su ostale tamo tijekom rata. Kako kažu, imali su problema, ali i dobrih trenutaka. Obitelji Ferida Hadžića, Mehmeda Huremovića, Mustafe Zvorničanina i Asime Tuzlak i danas žive na desnoj obali. Porez plaćaju i BiH, a po Dejtonu, trenutno su u Srbiji.

Ferid Hadžić

Ferid Hadžić

Ferid Hadžić na desnoj obali ima kuću, poljoprivredne strojeve i imanje od 50 dunuma zemljišta. Tu plodnu, dobru zemlju, djedovinu i očevinu kako kaže, redovno obrađuje, a svoje proizvode prodaje u Bijeljini. Kaže da ni u vrijeme rata nije imao problema sa susjedima iz Lešnice. Danas ima bosansko-hercegovačku osobnu iskaznicu, a porez plaća u Loznici i u Bijeljini. "Mi imamo imanje iz dvije države. (...) Eto, i dan danas prelazimo granicu, ali nas ne dira nitko. Nismo dobili nikakvo odobrenje da možemo prelaziti granicu. Pogranična policija, ni srbijanska ni ova naša bosanska nas ne dira. Imamo svoje motorne čamce, vozimo se. Bilo je malo problema s vojskom, ali već jedno desetak, petnaest godina nitko nas ne dira", kaže za Deutsche Welle Ferid Hadžić.

Skela ponovo povezuje

Mehmed Prosičanović

Mehmed Prosičanović

Mehmed Prosičanović živi na lijevoj obali, gdje je nekad imao jednu njivu. Rijeka je promijenila tok i presjekla imanje. Na desnoj obali ostalo je 25 dunuma koji se gruntovno i katastarski i dalje vode u bosansko-hercegovačkoj općini Bijeljina. Prosičanović nije mogao sačuvati imovinu na desnoj obali. Na njegovom zemljištu vađen je šljunak, a dio šume je posječen. Kada je tražio zaštitu policije, odgovarano mu je da niti jedna nije nadležna. "Nešto je iskopano, nešto je pod šumom tamo. Vrlo malo je ostalo, zaraslo je, nije se obrađivalo. Eto, sad će nam ovo dobro doći, ova skela, da možemo prijeći i obrađivati svoju zemlju. Jer, to je nekad bila jedna njiva, samo Drina kad je protekla ona je presjekla tu njivu, tako da je ostalo to tamo," objašnjava Prosičanović.

Crta razgraničenja

Obala Drine

Druga strana rijeke - druga država

Badinterova arbitražna komisija osnovana je u kolovozu 1991. Pored reguliranja sukcesije, dala je osnove za rješavanje crte razgraničenja između bivših jugoslavenskih republika. Na osnovu međunarodnog prava, Komisija je definirala da se moraju uvažavati mjesne nadležnosti. To znači da granice određuje ono gdje ljudi vade osobne iskaznice, plaćaju poreze, odnosno, određuju ih grunt i katastar. I što je najvažnije, granice između federalnih jedinica smatraju se državnim granicama i ne mogu se mijenjati silom, nego sporazumom.

Autor: Emir Musli

Odg. ur.: D. Dragojević

Preporuka uredništva