1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Na koji broj nazvati Europu?

U Zagrebu je krajem prošlog tjedna u organizaciji njemačke Zaklade Bertelsmann održan dvodnevni forum pod nazivom "Jugoistočna Europa na putu u Europsku uniju". Na njemu su sudjelovali predstavnici 20 država i 6 međunarodnih organizacija.

default

Član izvršnog odbora zaklade i predsjedatelj zagrebačkog foruma dr. Werner Weidenfeld naglasio je da je forum, koji inače rijetko napušta prostor matične zemlje, organiziran jer bilateralni odnosi zemalja u regiji s Bruxellesom nisu dovoljni za ostvarenje one Europe koja mora imati "jedinstvenu viziju cijelog prostora". Zagrebački forum Bertelsmann otvorio je diskusiju o prostoru jugoistoka Europe i njegovom približavanju Europskoj uniji koja je pokazala da među političkim elitama postoji interes za što bržom integracijom tog prostora u zajednicu europskih zemalja.

No balkanska ploča nikada nije bila jednostavno pitanje. Uz otpore nužnim reformama, područje je to pod snažnim teretom posljedica najnovije ratne prošlosti. Wolfgang Petritsch, bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu, za proces nadoknade učinjene štete kaže da je spor i težak, no da je ipak počeo. «Najnovije video snimke srebreničkog masakra bile su srećom pokazane i u Srbiji. Nadam se da su one kod svakog dobronamjernog Srbina otklonile i posljednju sumnju da se tamo nije ništa dogodilo. Suočavanje sa Srebrenicom od supstancijalne je važnosti, njihova odgovornost za tu tragediju mora biti od njih samih prihvaćena, u interesu srpskog naroda, prvenstveno onoga u Bosni. To je temeljna pretpostavka za konačno približavanje Bošnjacima i Hrvatima, a time i buduće stvaranje države Bosne i Hercegovine kao njihove zajedničke države.», kaže Petritsch.

Istraživanje zaklade Bertelsmann donosi procjenu prema kojoj bi se i posljednja zemlja s jugoistoka, Europi mogla priključiti do 2014. godine. Petritsch taj datum smatra odviše ambicioznim, iako bi, kaže, njegovo ostvarenje, na stotu godišnjicu sarajevskog atentata, imalo simbolički značaj. No datumi ipak nisu suština. Dr Mladen Staničić, direktor Instituta za međunarodna istraživanja u Zagrebu kaže kako neprocjenjiva važnost leži u činjenici da zemlje jugoistoka po prvi put imaju isti zajednički cilj. «Prije su zbog ratnih i civilizacijskih razloga imale različite ciljeve, sad je taj zajednički cilj Europska unija i taj fenomen je toliko značajan za sigurnost cijele Europe da ga se ne bi smjelo prokockati, propustiti da se ispuni», kaže on.

Na zagrebačku diskusiju o budućnosti evropskog jugoistoka sjenu je bacila obeshrabrujuća vijest o francuskom i nizozemskom odbijanju evropskog ustava. Mi smo umorni od tranzicije, a vi od proširenja - ta se misao provlačila u gotovo svim raspravama. No koordinator Pakta o stabilnosti Erhard Busek do nje ne drži previše. «Mislim da nije točno da smo umorni od proširenja jer je proširenje priča o uspjehu. Ne samo ekonomski, nego i politički. Ono od čega smo mi stvarno umorni je produbljivanje unije, razvoj njezinih institucija. 25 predsjednika ili premijera koji odlučuju o uniji ne samo da nije suština demokracije, nego nije ni razumljivo običnim građanima. I to jest problem. Slobodan sam reći da su bolji Europljani oni koji su tek ušli u uniju i oni koji tek čekaju na ulazak. Građani starih članica bi ipak trebali katkad čuti i njih.», smatra Busek. Mogu li stare članice doista čuti i razumjeti nove? Odbačeni referendum otvorio je pitanje daljnjeg razvoja i širenja unije, a s time usko povezan nimalo jednostavan proces reformi koje su započele u zemljama koje žele u Evropu.

Zamjenica makedonskog premijera Radmila Šekerinska u Zagreb je došla s nekoliko praktičnih savjeta za vrijeme posvemašnje neizvjesnosti. «Prva preporuka na bazi našeg iskustva je ne odlagati odluke, osobito ne odlagati implementaciju - kriza se neminovno dogodi kad odugovlačimo te odluke. Druga je da objasnimo što je to Unija. Postali smo previše tehnički, koristimo previše skraćenica i tehničkih pojmova i vidimo da nas građani ne prate.», kaže Šekerinska. Razlog nizozemskog i francuskog «ne» Europskom ustavu, misli Šekerinska, leži upravo u tome. Najveći broj europski građana napustio je diskusiju jer im je jezik postao nerazumljiv, a političke elite preudaljene.

Jesu li političke elite neizvježbanih balkanskih demokracija sposobne za takvu vrstu odgovornosti? I dok se do jučer promovirao rat za granice, danas treba javnost uvjeriti u nešto sasvim suprotno, da brisanje granica garantira mir. Svaka zemlja regije je specifična i dr. Staničić smatra kako je svakoj u procesu približavanja Europi namijenjena njezina specifična uloga, no nužna prisutnost međunarodne zajednice u mnogima od njih svjedoči o političkoj nestabilnosti koja traži definiranje temeljnih pretpostavki. «Objektivna je situacija takva da mnoge ustavne situacije nisu riješene. Kosovo, primjerice. Ono ne može biti samostalna država jer nema osnova međunarodnog prava da bude samostalna država. Badinterova je komisija u tom smislu definirala mogućnost nastanka novih država na području bivše Jugoslavije. Pred Crnom Gorom je referendum. Bude li tu odluka izjednačena, to bi mogao biti problem. BiH je poluprotektorat. Dok se ustavna situacija u tim zemljama ne riješi, ne može biti ni riječi o tome da se međunarodna zajednica povuče iz tog područja», smatra Staničić. Do tada ostaje pratiti razvoj u europskoj matici, koja dr. Staničića prilično zabrinjava. Europska unija je paradigma demokracije, a odbijanje ustava odbijanje je temeljnog koncepta, kaže on. «Zabrinjava me mentalitet ljudi koji su glasali protiv. Mislim da su ljudi u Europi, a tu ubrajam i Hrvate, mislim da su svi postali malo razmaženi. Već 60 godina u Europi nije bilo rata, što je rijetko za Europu da uživa tako dugačak period mira. Sada svi oni misle kako Europska unije i nije potrebna, pa su se, naviknuti na visoki standard, prepali Čeha, Poljaka... Ali ako proširenje odbace, odbacili su demokraciju», misli dr. Mladen Staničić.

Uvodničar foruma, austrijski premijer Wolfgang Schuessel, komentirajući odbijanje ustava rekao je: «Europa koja prestaje misliti odustala je od same sebe.» No ni Europa, s tolikim talozima prošlosti i posebnostima svojih članica, baš kao i prostor jugoistoka, nije jednostavno pitanje. Europa? Recite mi broj na koji ću ju nazvati – rekao je jednom zgodom Henry Kissinger. Pa ipak, upravo mnoštvo različitosti čini vrijednost Europe. Slovenski filozof Slavoj Žižek, primjerice, u odbijanju ustava vidio je nadu za Europu, potvrdu da je politika živa i aktivna, garanciju da o europskoj budućnosti ne odlučuje otuđena administrativna elita, već njezini građani.

  • Datum 08.06.2005
  • Autor Ljubica Letinić
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZGg
  • Datum 08.06.2005
  • Autor Ljubica Letinić
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZGg