1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Na dnu Jadrana leži vrijedno blago

Hrvatsko podmorje riznica je neprocjenjivoga blaga. Posljednje otkriće s otoka Cresa potvrđuje tu činjenicu. Naime, na dubini od samo dva metra ronioci amateri pronašli su rimski brod star 2.000 godina.

Ronioci

Neprocjenjivo blago na dohvat ruke

Priča koja prati ovo zaista veliko otkriće poprilično je nevjerojatna. Prije svega, brod je pronađen samo desetak metara od plaže koja je ljeti omiljena destinacija brojnih turista, dok je tijekom čitave godine pohode lokalni ribari i ronioci. Osim toga, brod čija dužina premašuje 15 metara, čitavo je vrijeme ostao neprimijećen gotovo u plićaku, točnije na dubini od dva metra. Posve slučajno, pronašao ga je Krčanin Goran Marević, i to tražeći hobotnice: „Bilo je to jednom dok smo lovili ribu…I tako dok stojite na površini, malo gledate u dno gdje vam se oslikavaju obrisi broda. A i sada, kada su došli novinari, prijatelji i arheolozi, dok im prstom ne pokažem na mjesto gdje je brod, ne mogu ga sami vidjeti. Onda oni idu po njegovim drvenim stranicama i tek tada razaznaju što je što.“

Rimski brod na dnu mora

Rimski brod na dnu mora

Tajna zakopana u pijesku

Brod je ostao skriven zahvaljujući debelim nanosima pijeska koji su ga zapravo i sačuvali, ali zahvaljujući i vrlo specifičnoj, skrivenoj lokaciji: „Mi se u toj uvali kupamo već 10, 15, 20 godina. To je mirna uvala, s one strane Cresa gdje je obala strma. Plaža je uvučena, iza nje je jedan šumarak i tamo obično ostanemo noću, pomalo lovimo ribe, roštiljamo i tako…“, priča Goran marević.

Nakon što je pronašao brod o svojem je otkriću odmah obavijestio arheologe, čiji je stručni sud očekivao s velikim uzbuđenjem: „Najviše smo bili uzbuđeni večer prije nego što su došli arheolozi, dakle prije ovog službenog dijela. Išli smo utvrditi je li to otkriće imalo vrijedno. I kada je jedan od prijatelja izronio i rekao da je brod star barem dvije tisuće godina, onda je zavladalo uzbuđenje. Jer do tada, znate kako je – može to biti neka barka koja se potopila prije dvije godine ili je pala neka građa…“

Zadar

Koje tajne krije lijepi plavi Jadran?

Istočna obala Jadrana – glavni rimski pomorski pravac

Izašavši na teren, arheolozi su vrlo brzo ustvrdili da se radi o primjerku rimske brodogradnje. Među njima je bio i dr. Zdenko Brusić , doajen hrvatske podmorske arheologije i profesor na zadarskom Filozofskom fakultetu: „Za sada ne znamo iz kojega je točno vremena pronađeni brod, možemo ga identificirati po prilici jer takva konstrukcija koja je specifična za rimske brodove, koristila se još od sredine 2. tisućljeća prije Krista do 7. stoljeća poslije Krista.“

Rimsko carstvo

Kud je plovio nasukani brod?

Osim samoga broda pronađeni su i ostaci predmeta koji omogućuju nešto preciznije datiranje: „S obzirom da su među tim ostacima pronađeni i ulomci amfora, po tipovima amfora, a posebno po grafitima urezanim na njihova tijela, može se pretpostaviti da je to već vrijeme kada je kršćanstvo bilo slobodna vjera.“

Brod je pronađen na mjestu koje je prije dva tisućljeća zapravo bilo rub žala. Od tada pa do danas, razina mora narasla je upravo za dva metra te je voda prekrila nasukani brod. No, što je mogao biti uzrok nasukavanja? „Vjerojatno je došlo do neke havarije, brod je najvjerojatnije po buri stradao, odnosno potonuo tako plitko i pokrio ga je pijesak.“

Glavni pomorski pravac

Prema riječima profesora Brusića, ovo otkriće donosi i neke nove, vrlo važne znanstvene spoznaje: „Ovo je otkriće vrlo važno za hrvatsku arheologiju jer se polako otkriva da je istočna obala Jadrana, dakle hrvatska, a ne talijanska strana, bila frekventna u rimsko vrijeme. Tu je prolazio glavni pomorski pravac koji je išao od Orijenta do srednje Europe.

Brod će biti detaljno proučen, fotografski i kartografski dokumentiran, konzerviran, a naposljetku i ponovo zatrpan kako bi ga se sačuvalo od daljnjeg propadanja.

Zahvaljujući promptnoj reakciji Gorana Marevića, koji je osim arheologa, obavijestio i novinare, ovo je otkriće dobilo veliku medijsku pažnju, te je na taj način i zaštićeno od devastiranja i pljačkanja. „Mi bismo željeli da i ostali nalazi prođu kao ovaj – dakle, da ih ljudi prijave pa da svi skupa imamo nešto od toga, a ne da, kako to obično biva, netko naiđe na takvu stvar, uzme motiku i sve to raskopa pa onda niti on, a niti ostali nemaju ništa od toga“, zaključio je Marević.

Autor: Petra Martić

Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva