1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Muzej u bivšoj nacističkoj školi Vogelsang

Dvorac Vogelsang je još uvijek pun nacističkih simbola. U ovoj nekadašnjoj nacističkoj školi je otvoren muzej koji pokazuje kako je ova ideologija mogla ovladati tolikim ljudima.

Otvaranjem postava u muzeju Vogelsang u Njemačkoj je okončano uređenje jednog od najznačajnijih mjesta iz doba nacizma. Dvorac je građen 30-ih godina prošlog stoljeća i trebao je biti mjesto za odgoj nove aristokracije Trećeg Reicha.

Dvorac je 60 godina bio zatvoren za javnost jer je korišten kao vojna baza za postrojbe NATO-a. Za javnost je otvoren 2006. godine, nakon što se vojska odatle povukla. Vlasti na početku nisu znale što učiniti s mjestom koje je puno nacističkih simbola, poput velikih kukastih križeva.

Povjesničari ipak smatraju da upravo u ovakvim vremenima ova mjesta imaju veliko značenje. Generacija koja je doživjela Drugi svjetski rat i njegove posljedice polako izumire, desni populizam je u porastu u Europi i u SAD-u. "Posjetitelji se pitaju: kakve veze ovo ima sa mnom? Kada pogledate današnji razvoj događaja, onda razumijete zašto je to važno", kaže povjesničarka Gabriele Harzheim.

Povjesničarka Gabriele Harzheim

Važno je objasniti nastanak i funkcioniranje nacizma, kaže povjesničarka Gabriele Harzheim

Bivša nacistička škola

Novootvorena izložba u ovom muzeju je označila i završetak projekta koji je trajao četiri i pol godine i stajao 45 milijuna eura. Cilj je bio obnova i restauracija zgrade. Vogelsang je bila jedna od tri škole u kojima se trebao obučavati administrativni i vodeći kadar njemačkih nacista. Većina od oko 2.000 učenika, redom muškaraca u 20-im i 30-im godinama života, potjecalo je iz donjeg dijela srednjeg sloja društva, koji je u doba dolaska Hitlera na vlast najviše patio zbog nezaposlenosti. Privučeni su obećanjima o brzoj karijeri i dobro plaćenim poslovima koji ih čekaju nakon četverogodišnjeg školovanja.

"Glavna stvar je bila stvoriti kod učenika osjećaj da pripadaju eliti", objašnjava Frank Engehausen, povjesničar Sveučilišta u Heidelbergu koji je radio na postavu izložbe. Imali su posebne uniforme, a na putovanjima kroz Njemačku su predstavljani kao budući politički lideri.

Kako je ideologija dovela do genocida

Učenici su slušali predavanja o nadmoćnoj njemačkoj rasi, o tome da se treba riješiti suosjećanja s ljudima te biti poslušan idealima nacizma. Izložba pokazuje kako su takvi stavovi doveli do genocida, programa eutanazije, do invazije u istočnu Europu i Rusiju.

Zajedničke dvorane Vogelsanga bile su uređene u raskošnom feudalnom stilu, dok su ostale prostorije i domovi bili spartanski uređeni kako bi se naglasila važnost zajednice u odnosu na individuu. Nacizam je kroz obrede s bakljama podizan na razinu religije.

Posjetitelj u muzeju pored eksponata

Postav muzeja kao pouka budućim generacijama

Nakon početka Drugog svjetskog rata većina učenika je poslana u vojsku, oko 70 posto njih je izginulo. Neki od njih su poslani na okupirana područja Sovjetskog Saveza gdje su uspostavili brutalnu vlast. Tu su bili uključeni u progon Židova, te u slamanje bilo kakvih pokušaja otpora. Jedan od učenika nacističke škole u mjestu Krössinsee u današnjoj Poljskoj, Franz Murer, bio je odgovoran za ubojstva tisuća Židova u Litvi.

Vogelsang kao mjesto odgoja budućih generacija

Kada je Vogelsang 2006. ponovo postao dostupan, neki su tražili da se ovaj dvorac sruši. Mnogi su kritizirali to što su se ulagali milijuni eura u obnovu.

"Kada se ovakva mjesta zatvore ili propadnu, onda se gubi i komadić sjećanja i predaje", kaže John Lennon, direktor Moffat centra za putovanja i razvoj turizma na Sveučilištu Caledonian u Glasgowu.

Albert Moritz, koji je nadzirao tijek radova na obnovi, smatra da ovo mjesto ima veliki potencijal za buduće generacije: "Ovo je dodatak muzejima podignutim na mjestima bivših koncentracijskih logora jer pomaže da se objasni proces nastanka nacizma."

Ipak, Središnje vijeće Židova u Njemačkoj tvrdi da vlasti prvenstveno imaju obvezu očuvati spomenike koji ukazuju na patnje žrtava, poput bivših koncentracijskih logora. "Ovi spomenici trebaju buditi empatiju prema žrtvama, što bi se trebalo razvijati i kod budućih generacija", kaže predsjedatelj Vijeća Josef Schuster. "Tek kada se to osigura, ima smisla ulagati milijune u mjesta koja imaju veze s počiniteljima zločina."

Raste interes za spomenike koji rasvjetljuju nacističku prošlost

Vogelsang je samo jedna od nekoliko investicija koje su poduzete u proteklih dvadesetak godina u mjestima koja imaju veze s nacističkom prošlošću. Nakon Drugog svjetskog rata pozornost je dugo bila usmjerena na muzeje u bivšim koncentracijskim logorima. Mjesta koja su imala veze s nacizmom bila su tabu, služila su u vojne svrhe, ili su polako propadala jer su podsjećala na neugodnu prošlost. Krajem Hladnog rata neka od tih mjesta su postala dostupna, a kod mladih Nijemaca se javila radoznalost zbog čega su njihovi preci slijedili Hitlera. Postojala je i potreba da se spriječi da takva mjesta postanu cilj hodočašća neonacista.

Statua u Vogelsangu

Statua pred kojom se rado slikaju neonacisti

Direktori muzeja i turistički radnici su svjesni opasnosti da se javi i takva vrsta "tamnog turizma". "Svi mi smo fascinirani zlom koje jedno ljudsko biće može nanijeti drugom", kaže Lennon. "Ipak, sva mjesta su dobro opisana odgovarajućim natpisima, a motivacija posjetitelja je nešto sasvim drugo."

Frank Engehausen kaže da je "uvjeren da se nijedan neonacist neće ugodno osjećati kada bude obilazio postav izložbe u Vogelsangu". Ipak, ovo mjesto su već i ranije posjećivali neonacisti koji su nosili svoje parole i slikali se ispred ogromne statue muškarca koji nosi baklju, jednog od simbola koji su postavili nacisti.

Preporuka uredništva