1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Muzej gulaga pred zatvaranjem

Radi se o jedinom spomen-području te vrste u Rusiji: Perm-36 bio je radni logor za političke zatvorenike. On podsjeća na crnu stranu Sovjetskog Saveza. Tamošnjem muzeju sada prijeti zatvaranje.

Vijest je to koju ruske novinske agencije ignoriraju. Samo na internetu se može saznati da je nevladina organizacija Perm-36 koja je osnovala Muzej političke represije u Sovjetskom Savezu proteklog ponedjeljka, nakon dva desetljeća njegovog postojanja, najavila zatvaranje ove muzejske institucije. Pregovori o "očuvanju tog jedinstvenog spomen-područja" s okružnom upravom u Permu su propali, navodi se u priopćenju za medije. Nevladinoj organizaciji su praktično oduzeta prava nad muzejom.

Jensa Siegerta to ne iznenađuje. "To se već dugo najavljivalo", kaže šef moskovskog ogranka Zaklade Heinricha Bölla za DW: "Već prošle godine je bilo masovnih napada na muzej od strane uprave u Permu". Šef Predsjedničkog odbora za ljudska prava Mihail Fedotov založio se za muzej i formirao jedno povjerenstvo, ali ni intervencija Moskve nije pomogla, ukazuje Siegert.

Ukrajinski pjesnik najpoznatiji zatvorenik

Spomen-područje Perm-36

Spomen-područje Perm-36

Perm-36, oko 1.100 kilometara istočno od Moskve jedini je muzej tog tipa u Rusiji. Otvoren je 1992. godine na mjestu nekadašnjeg logora za političke zatvorenike. Bivši zatvorenici i aktivisti za zaštitu ljudskih prava uspjeli su restaurirati čitavo područje s barakama, promatračnicama, ogradom i bodljikavom žicom. Prvi posjetitelji počeli su dolaziti 1996. godine.

U zloglasnom gulagu s kaznenim i radnim logorima su milijuni ljudi u Sovjetskom Savezu izgubili život. Perm-36 u sustavu gulaga ima posebno mjesto. Njegova povijest je počela 1946. godine, kada je na čelu države bio Staljin. Kod sela Kučino, koje je udaljeno oko 120 kilometara od grada Perma, nastala je kaznena kolonija najprije za zaposlenike različitih državnih službi, koji su pali u nemilost, a potom su počeli dolaziti i kriminalci.

Josif Visarionovič Staljin

Josif Visarionovič Staljin

Od 1972. godine počeli su pristizati i politički zatvorenici. Većina njih bili su disidenti iz baltičkih republika Estonije, Letonije, Litve kao i iz Ukrajine. Među najpoznatije spadaju borci za ljudska prava Sergej Kovaljov i Natan Šaranski, kao i ukrajinski pjesnik i prevoditelj Vasil Stus. Na prijedlog njemačkog pisca Heinricha Bölla, Stus je bio nominiran za Nobelovu nagradu za književnost. Međutim, Ukrajinac je preminuo 1985. godine u logoru Perm-36 sa samo 47 godina. Tri godine kasnije, 1988., odlukom tadašnjeg sovjetskog predsjednika Mihaila Gorbačova, logor je zatvoren, a zatvorenici su pomilovani.

Sjene rata u istočnoj Ukrajini

Tri desetljeća kasnije čini se kao da su događaji u današnjoj Ukrajini odlučili o sudbini ruskog spomen-područja. Nakon izbijanja ukrajinske krize u ruskim medijima su se mogle čuti optužbe na račun muzeja da veliča "ukrajinske fašiste". Tako u Rusiji nazivaju pro-ukrajinske aktiviste koji se bore protiv pro-ruskih separatista u istočnoj Ukrajini. Dok u Donbassu bijesni "krvava bitka“ i dok "fašisti marširaju", nedopustivo je podržavati jednu organizaciju koja ih glorificira, rekao je tako jedan lokalni političar Komunističke stranke u Permu. I bivši stražari logora negoduju što se u muzeju njeguje sjećanje na "ukrajinske nacionaliste" kao što je pjesnik Stus.

Problema s muzejom bilo je u prije rata u Ukrajini. "Od 2012. godine odnos lokalne vlade prema muzeju se radikalno promijenio", navodi se u priopćenju za medije organizacije Perm-36. To je godina u kojoj je Vladimir Putin po treći put izabran za ruskog predsjednika. Financiranje mnogih projekata je od tada obustavljeno. 2014. godine država je postavila novu upravu muzeja i time odstranila utjecaj nevladine organizacije. Pojedini kritičari govorili su pritom o "neprijateljskom preuzimanju".

Politički nepodoban muzej

Muzejski eksponati u Permu-36

Muzejski eksponati u Permu-36

Arsenij Roginski, predsjednik nevladine organizacije Memorial koja podsjeća na zločine staljinizma vidi sukob između koncepta muzeja i novog raspoloženja u Rusiji. Već godinama šef Kremlja Putin, bivši časnik KGB-a, nastoji predstaviti Sovjetski Savez kao uspješnu državu. U takvo tumačenje povijesti muzej se ne uklapa. "To nije muzej o slavnoj prošlosti, već o stranama sramotnim stranama prošlosti", kaže Roginski za DW: "Muzej govori o ljudima koji su se suprotstavili sovjetskoj sili." U tom smislu je to, konstatira, "muzej otpora".

Slično misli i Jens Siegert iz Zaklade Heinricha Bölla. Muzej je žrtva rata koji Kremlj vodi oko tumačenja povijesti: "To je povijest u kojoj nema mjesta za strahote gulaga i represije Sovjetskog Saveza." To bi, kaže, sada trebalo "počistiti".

Još uvijek je budućnost muzeja Perm-36 neizvjesna. Područje na kojemu se on nalazi do sada je pripadalo državi, dok su muzejski eksponati u vlasništvu nevladinih organizacija. Siegert se boji da će muzej sada praktično biti uništen. Već prošlih godina bilo je pokušaja da se uklone muzejski eksponati. Dijelovi bivšeg logora, kao na primjer ulazna kapija, već su uništeni. "Mora se računati s time da će se to nastaviti", kaže Siegert. Utemeljitelji i zaposlenici muzeja Perm-36 najavili su da će nastaviti raditi. Taj rad će, međutim, biti više "akademskog karaktera".

Preporuka uredništva